Mozambik

Mozambik, država u JI Africi, uz Indijski ocean; 801 590 km², 15 278 334 st. Gl. grad Maputo. Sastoji se od močvarne primorske ravnice, visokih unutrašnjih ravnjaka i izdvojenih gorskih masiva (Namuli, 2419 m). Klima na S ekvatorska, na J tropska. Najveće rijeke Zambezi i Limpopo. Mozambiku pripada dio jezera Nyasa i Chilwa. U biljnom pokrovu prevladava savana, na S je stepa, uz rijeke galerijske šume, na obali šume mangrova. Pučanstvo: Bantu-crnci (98%; Makua 26%). Gospodarstvo se zasniva na poljodjelstvu (šećerna trska, pamuk, žitarice, kikiriki, sisal, manioka, duhan, agrumi, kokosova palma). Šume obiluju dragocjenim drvom (mahagoni, ebanovina). Stočarstvo (goveda, ovce, koze, svinje). Rudarstvo: znatna rudna ležišta (željezna ruda, boksit, uranov smolinac) iskorištavaju se u maloj mjeri. Tekst. i prehr. ind.; rafinerija nafte. Gl. luke: Maputo, Beira (izlazne luke i za Zimbabve), Matola, Nacala, Pemba, Quelimane, Inhambane. Zračne luke: Maputo, Beira, Nampula i Quelimane. – pov U 5–15. st. na području M. postojale su države starosjedilačkih naroda Bantu. Najznačajniju državu Monomotapu (na tlu M. i Zimbabvea) osvojili su Portugalci u 16. st. Istodobno su protjerani i Arapi iz S primorja. M. je otada bio područje unosne trgovine robovima za Ameriku. 1951. proglašen je port. prekomorskom pokrajinom. Od 1964. oslobodilački pokret FRELIMO vodi oružanu borbu, koja je, nakon pada fašist. režima u Portugalu 25. 6. 1975., okrunjena proglašenjem neovisnosti M. Prvi predsj. S. M. Machel poginuo je u zrakoplovnoj nesreći 1986., a za novoga je imenovan J. Chissanó. FRELIMO je vodio dugogodišnji građ. rat s Nac. pokretom otpora Mozambika (MNR); primirje potpisano 1992. Ustav iz 1990. omogućio je uvođenje višestranačja i tržišne privrede. Na prvim slobodnim izborima pobijedio je dotadašnji predsj. J. Chissanó (reizabran 1999). Od poč. 2005. predsj. je Armando Guebuza (FRELIMO).