Gvatemala

traži dalje ...

Gvatemala, država u Srednjoj Americi; 108 889 km², 11 237 196 st. Gl. grad Guatemala. Obuhvaća primorsku nizinu uz Tihi ocean, u unutrašnjosti visoko gorje s aktivnim vulkanima (Tajamulco, 4220 m; Tacaná, 4064 m) i nizinu uz Karipsko more. Klima tropska; u gorju tri klimatska visinska pojasa (tierra caliente, templada i fría). Najveće rijeke Motagua i Salinas. Vegetacija tropska. Stanovništvo: Indijanci (55%), mestici (ladinos, 42%) i dr. Sveuč. u gl. gradu. Službeni jezik španjolski, a govore se mnogobrojni indijanski jezici. Poljoprivreda (kava, banane, šećerna trska, kukuruz, riža, pšenica, krumpir, pamuk, agrumi). U šumama (34% površine) mahagoni i cedar. Stočarstvo (goveda, ovce, svinje, konji i mazge). Rudnici cinkove i olovne rude; sol. Ind. pamuka, piva, duhana, cementa; rafinerije nafte. Gl. luke: Puerto Barrios, Livingston, San José. Međunar. zračna luka La Aurora (Guatemala) i Santa Elena Petén. – pov G. su 1523–24. zaposjeli Španjolci; 1821. odcijepila se od Španjolske; 1823–39. u sklopu Srednjoam. unije, potom neovisna. Do sredine 1940-ih na vlasti su bili autoritarni predsjednički režimi. Nakon prvih slobodnih izbora 1944. predsj. je postao Juan José Arévalo (do 1950). 1951–54. predsjednik je bio Jacobo Arbenz Guzmán; srušen drž. udarom kojega su pomogle SAD. Uslijedilo je razdoblje vojnih i desničarskih režima, te oružanoga otpora uglavnom ljevičarskih skupina (snažnije su od poč. 1980-ih). Primirje je postignuto 1996., a broj poginulih od 1950-ih procjenjuje se na više od 100 000. Poč. 2000-ih demokratizaciju otežava ekon. nerazvijenost, siromaštvo i porast kriminala. Od 2004. predsjednik je Oscar Berger.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Gvatemala. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.4.2025. <https://hol.lzmk.hr/clanak/gvatemala>.