Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat, vjersko-polit. rat 1618–48. u Europi; izbio zbog suprotnosti između protestanata i katolika, protestantskih knezova i kat. carskog dvora u Njemačkoj te zbog nemira nastalih u Europi kao i ambicija Habsburgovaca. Povod je bila tzv. praška defenestracija (23. 5. 1618) J. B. Martinica. T. r. dijeli se u četiri razdoblja: 1. češko-falačko razdoblje, 1618–23., u kojem je Fridrik V., falački izborni knez i izabrani češ. kralj, bio poražen na Biloj hori (1620), a carske čete zaposjele Prag, Češku, Moravsku i Šlesku te otpočele progone protestanata i vođa ustanka; 2. donjosasko-dansko razdoblje, 1623–29., za kojega se u rat umiješao dan. kralj Kristijan IV. na strani protestantskih knezova, što su ih pomagale Francuska, Engleska i Švedska; dan. je kralj poražen i prisiljen na mir u Lübecku 12. 5. 1629; 3. švedsko razdoblje, 1630–35., u kojem je u rat stupio šved. kralj Gustav II. Adolf protiv carskih snaga; nakon pobjede kraj Breitenfelda, zaposjedanja Elzasa i prodora u Bavarsku, Gustav II. poginuo je kraj Lützena; Šveđani su odlučno poraženi kraj Nördlingena; 4. švedsko-franc. razdoblje, 1635–48., za kojega se u savezu sa Švedskom u rat uplela Francuska; carske su snage pretrpjele više poraza; iscrpljene dugogodišnjim ratovanjem, Austrija i druge kat. zemlje bile su prisiljene potpisati Vestfalski mir 1648. – U t. r. sudjelovali su u carskoj vojsci mnogi vojnici s područja hrvatske Vojne krajine, poznati pod općim imenom Krovaten ili Krabaten (Hrvati).