Tajland

Tajland, država u Indokini, uz Tajlandski zaljev i na Andamanskom moru; 513 120 km², 60 913 637 st. Gl. grad Bangkok (Krung Thep). Sastoji se od planinskih lanaca na S i Z (Doi Inthanon, 2595 m), sr. bazena s dolinama rijeka Menam (Chao Phraya) i Mekong (Mae Nam Khung) te obalne nizine i od poluotočnoga dijela s niskim gorjem. Klima monsunska; god. količina oborina 760–2500 mm. Gl. rijeka Menam. Vlažna područja pod zimzelenom tropskom šumom; monsunski krajevi pod listopadnim šumama; na ravnjacima savane; močvarne obale pod mangrovama. Oko 80% st. čine narodi iz skupine Tai (od čega Thai–ili Sijamci 53%), 12% su Kinezi, 4% Malajci, 3% Khmeri i dr. Službeni je jezik tajski. Sveuč. u Bangkoku, Chiang Maiju, Khon Kaenu i dr. Ratarstvo (riža, duhan, kikiriki, manioka, batate, soja, sezam; banane, ananas, povrće, ricinus, kokosova palma, šećerna trska); stočarstvo (bivoli, goveda, svinje, slonovi; perad). Šume daju kvalitetno drvo (tikovinu, sandalovinu, ebanovinu); dobivanje kaučuka. Slatkovodno i morsko ribarstvo. Ležišta i eksploatacija kositra, volframa, olovne, cinkove i željezne rude, antimona, morske soli, mangana, lignita, fluorita. Tekst., prehr. ind. (šećerane, destilacije alkohola, preradba duhana), tvornice cementa, papira, vreća; crna metalurgija; rafinerija nafte. Gl. luka Bangkok; gl. zračna luka Donmuang (Bangkok). – pov Migracija Taia (Thaia) iz JZ Kine uglavnom je dovršena u 13. st. Njihovu državu Sukhotai, koja je obuhvaćala i dijelove Laosa i Malaje, osvojio je vladar zapadnih Taia (Sijamaca) Ramadhipati i ujedinio u državu Sijam, koja je u 14. i 15. st. postala najjačom državom na Indokin. poluotoku. U 16/17. st. Sijamom su vladali Burmanci. Zemlju je oslobodio Phaya Takh Sin 1768–82., ubijen u voj. udaru generala Phaya Chakrija. U 19. i 20. st. brit. i franc. kolonijalne vlasti pripojile su svojim posjedima u Burmi, Malaji, Laosu i Kambodži dijelove Sijama, ali su mu konvencijom iz 1896. priznale neovisnost. Sijam je ustavna monarhija od 1932 (na čelu države je kralj). 1939. zemlja je promijenila ime u Tajland. Za II. svj. rata, uz jap. potporu, T. je vratio svoje posjede izgubljene pod brit.-franc. okupacijom (ponovno ih je morao ustupiti 1945), te propustio jap. vojsku koja je okupirala Malaju. U zemlji je protiv Japanaca djelovao pokret otpora. Državnim udarom 1948. na vlast dolazi maršal Pibul Songgram (vlada do 1957); ostvaruje savezništvo sa SAD-om (1954. T. pristupa vojnom savezu SEATO, podržava SAD u Vijetnamskom ratu 1964–73). 1967. T. je među osnivačima ASEAN-a. Vojni režimi vladali su do ograničene demokratizacije i izbora u prvoj polovici 1990-ih; slijedila su česta smjenjivanja građanskih vlada, a vojni vrh ostao je polit. utjecajan. 2001. premijer je postao Thaksin Shinawatra. Višegodišnji sukobi s muslimanskim pobunjenicima na jugu Tajlanda nastavljeni su i poč. 2000-ih.