Somalija

Somalija, država u I Africi uz Indijski ocean i Adenski zaljev; 637 657 km², 11 326 800 st. Gl. grad Mogadishu (Muqdīšo); veći gradovi: Hargeysa, Kismaayo. Na J, uz Indijski ocean obalna ravnica, na S uska primorska nizina i gorje do 2407 m koje prema unutrašnjosti prelazi u Etiopsko gorje i visoki ravnjak. Klima u S dijelu tropska i suha; na J dva kišna doba; rijeke: Shabele i Juba. U S obalnom pojasu pustinja i polupustinja, na J suha stepa i polupustinja; ravnjaci pod stepom. Uz riječne tokove galerijske šume; na najvišim planinskim dijelovima cedrove šume. Pučanstvo: Somalci (98%), Arapi, Bantu-Crnci i dr. Službeni jezici: somalski, arapski; upotrebljavaju se engleski i talijanski. Poljodjelstvo (proso, sirak, kukuruz, šećerna trska, banane, pamuk, kikiriki, manioka), stočarstvo (koze, ovce, deve, goveda), ribarstvo (morski psi, tunj); šume daju tamjan, miru, arapsku gumu. Ležišta željezne rude, sadre, urana. Prehr. ind. (šećerane, tvornice mesnih konzervi, tvornice ulja), štavionice kože, tvornice obuće; ljuštionice pamuka, pilane, solane. Gl. luke: Mogadishu, Kismaayo, Merca (Marka), Berbera. Međunar. zračna luka Mogadishu. – pov Na obalama S. postojala je vjerojatno starovjekovna zemlja Punt (»zlatna zemlja«) ovisna o Egiptu. Od 7. st. naseljavaju je Arapi. Portugalci su vladali na JI od 16. do potkraj 17. st., kada su ih protjerali omanski vladari. 1896. Francuzi na SZ stvaraju Francusku S. (od 1977. neovisna republika → Džibuti). S krajeve Somalije (Zeila, Berbera, Buhar) zaposjeli su Britanci 1884. i proglasili svojim protektoratom (Britanska S., 1887–1960). Na JI zemlje počinje 1889. prodor Talijana koji su osvojeni teritorij (1905) proglasili svojom kolonijom (Talijanska S.). Za II. svj. r. taj su teritorij zauzeli Britanci (1941), a 1950. proglašen je starateljskim područjem UN pod upravom Italije. Od bivše Britanske i Talijanske S. stvorena je 1960. neovisna republika. 1963–64. zbog somalskih manjina u Etiopiji (Ogaden) i Keniji izbili su oružani sukobi s tim zemljama. 1969. voj. udarom vlast je preuzeo general S. Barre; uspostavljena je jednostranačka diktatura. 1977. S. je zaposjela Ogaden, ali je u ratu s Etiopijom poražena (1978); sukobi su obnovljeni 1982. God. 1990. otpočeo građ. rat, koji je opustošio zemlju. U prosincu 1992. interveniraju snage UN radi spašavanja izgladnjeloga pučanstva; zemlju napuštaju poč. 1995., iako mir nije bio uspostavljen. Pojedine pobunjeničke skupine proglašavaju vlastite države (Somaliland, Puntaland, Jubaland) i teže međunar. priznanju. Oslabljena središnja vlast 2000. nadzirala je tek manji dio somalijskoga teritorija. Suparništvo pobunjeničkih skupina nastavljeno je i poč. 2000-ih.