Slovenci

Slovenci, najzapadniji južnoslavenski narod; oko 2 mil. pripadnika, od toga u Sloveniji 1 727 000. Žive još u Italiji (Trst, Gorica, Beneška Slovenija, Kanalska dolina; 53 000), u Austriji (J Koruška; o. 19 000) u Hrvatskoj (22 400), u Madžarskoj (Porabski Slovenci; o. 5000), a kao iseljenici širom svijeta. – pov Pod pritiskom i uz potporu Avara predci Slovenaca do kraja 6. st. doselili su se iz pradomovine iza Karpata i nastanili u gornjem Podravlju, porječju Mure i Aniže, gornjem Posavlju, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. U početku su ih strani izvori nazivali Sclavi, Sclavini te kadšto njem. Winidi, Winodes (općim imenima za Slavene), a njihovu zemlju Sclavinia (Slovenija). U sr. vijeku u uporabi su najčešće pokrajinski nazivi, u skladu s feudalnom i pokrajinskom rascjepkanošću. Slov. se narod definitivno konstituirao u 19. i 20. st., pošto su prethodni dijelovi nekoć slov. etničkoga i jezičnoga prostora ponijemčeni (u Koruškoj i Štajerskoj), ali uz istodobnu slovenizaciju Nijemaca, hrv. prebjega i dr. Od 19. st. ime S. prevladalo je u javnoj i književnoj uporabi, a jednako tako i ime Slovenija.