Papua Nova Gvineja

Papua Nova Gvineja, država u Z dijelu Tihoga oceana; 462 840 km², 5 130 365 st. Gl. grad Port Moresby. Obuhvaća I dio otoka Nove Gvineje (o. 85% teritorija države) i otočja Bismarckova (New Britain, New Ireland, Admiralty), Salamunskoga (Bougainville, D’Entrecasteaux) i Koraljnoga mora. Središnjim i I dijelom Nove Gvineje pruža se do 4509 m visoko gorje, a na S i J nizina. Otoci su uglavnom vulkanskoga podrijetla, okruženi koraljnim formacijama. Klima je tropska monsunska. Šume prekrivaju 84% površine. Veće rijeke (Sepik, Fly) djelomično su plovne. Pučanstvo: Papuanci (84%), Melanezijci (15%) i dr. Službeni je jezik engleski. Uzgaja se kava, kokosova palma, kakaovac, uljna palma, čaj, kikiriki, jam, taro, slatki krumpir. Stočarstvo (svinjogojstvo). Ribarstvo. Kopa se ruda bakra, zlato i srebro. Prehr., drvna, duhanska, cementna ind. Gl. morska i zračna luka Port Moresby. – pov I dio otoka Nove Gvineje zaposjele su Velika Britanija (1883–88) i Njemačka (1884–85); brit. dio, tzv. Britanska Nova Gvineja, ustupljen je 1906. Australiji (nazvan Teritorij Papua), njem. dio okupirala je 1914. Australija, koja je 1920. dobila mandat Lige naroda. Australija je 1949. od Teritorija Papue i bivšega njem. posjeda (koji je 1946. pod starateljstvom UN) stvorila zajedničko upravno područje Papua Nova Gvineja, koje je 1973. dobilo samoupravu. Od 1975. neovisna država (parlamentarna monarhija) i članica Commonwealtha. 1975–80., 1982–85. i od 2002. premijer je Michael Somare. Sredinom 1970-ih i tijekom 1990-ih separatistički gerilski pokret djeluje na otoku Bougainville (autonomiju je imao 1976–90., ponovno od 2002).