Oman

Oman, država u JI dijelu Arapskoga poluotoka, uz Arapsko more i Hormuški zaljev; 212 460 km², 2 401 256 st. Gl. grad Muscat (Masqat). Uz priobalnu nizinu na S uzdiže se gorje Akhdar (Kawi, 3018 m). Prema J prostire se 200–500 m visoka zaravan, koju s JZ omeđuju planine Dhofara. Klima pustinjska. Trajnih vodenih tokova nema. Prevladavaju pustinje, polupustinje i stepe. Pučanstvo: Arapi (74%), Pakistanci (uglavnom Beludži; 21%) i dr. Uzgajaju se datulje, duhan, banane i agrumi. Stočarstvo (najviše koze); ribarstvo. Osnova je gospodarstva nafta (2003. proizvodnja oko 41 mil. t); ležišta zemnoga plina, rude bakra, kromita, zlata i srebra. Rafinerije nafte, petrokem. i cementna ind., obojena metalurgija (bakar), prehr. ind. Gl. luke Mina Qaboos u Matrahu i Mina al Fahal (naftni terminal). Međunar. zračne luke Seeb kraj Muscata i Salalah. – pov Od 630. u sklopu arap. države, zadržava autonomiju pod imamima šijitske sljedbe ibadita do kraja 18. st., kada su ga pokorili sunitski muslimani Muskata pod sultanom Ibn Ahmadom. Oman i Muskat došli su 1891. pod protektorat Velike Britanije; 1913–55. O. je bio odvojen od Muskata; 1955. vojska iz Muskata okupirala je O.; ustanak Omanaca ugušen je 1957. Odlaskom brit. vojske iz zemlje 1971., država Muskat i Oman postala je neovisnom te promijenila ime u Oman. Na vlasti je sultan Qabus bin Said (od 1970). Sukobi s pobunjenicima u Zufaru (Dhofaru) okončani su 1975. Nakon brit. vojnoga povlačenja (1977), poč. 1980-ih sigurnosno se povezuje sa SAD-om i Saudijskom Arabijom (uz am. vojnu prisutnost). Sporna granična pitanja rješava sa Saudijskom Arabijom (1991), Jemenom (1992) i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (2003).