Lihtenštajn

Lihtenštajn, neovisna kneževina između Švicarske i Austrije; 160 km², 33 863 st. Gl. grad Vaduz. Najvećim dijelom alpska planinska zemlja; uz Rajnu aluvijalna nizina. Klima pretežito planinska. Gl. rijeka Rajna. Biljni pokrov šume i pašnjaci. Pučanstvo: Nijemci, Austrijanci, Švicarci i Talijani. Službeni jezik njemački. Gl. poljoprivr. kulture: žitarice i krumpir. Stočarstvo: goveda, svinje, konji. Metalna, kem., prehr. i keramička ind.; proizvodnja optičkih i elektroničkih instrumenata, leća. Trgovina. Turizam. – pov Kao neovisna kneževina osn. 1719 (→ Liechtenstein) od grofovija Vaduz i Schellenberg. U unutrašnjoj i vanjskoj politici povezan s Austrijom, a od 1918. sa Švicarskom, s kojom je u monetarnoj i carinskoj uniji. Nakon II. svj. rata održao je polit. stabilnost; na vlasti se smjenjuju konzervativne stranke (Domovinska zajednica i Napredna građanska stranka). Hans Adam II. knez je od 1989 (naslijedio je oca Franju Josipa II). Član UN-a L. je postao 1990. Od 2001. premijer je Otmar Hasler.