Liberija

Liberija, država na obali Z Afrike; 99 065 km², 3 288 000 st. Gl. grad Monrovia. Obalni dio močvarna nizina; u zaleđu ravnjaci i planine. Klima tropska. Rijeke Mano, Cavalla, st. Paul. Stanovnici: Kpelle (19%), Bassa (14%), Grebo (9%), Gio, Kru, Mano i dr. Sveuč. u Monroviji. Službeni jezik engleski. Zemljoradnja (riža, kukuruz, batate, manioka, agrumi, kikiriki, kakaovac, kava, kokosova palma; plantaže kaučukovca). Stočarstvo (svinje, koze, ovce). Šume daju kvalitetno drvo. Ležišta hematita, magnetita, boksita, dijamanata. Proizvodnja kaučuka, rafinerije nafte, cementare. Luke: Monrovia, Buchanan, Greenville i Harper. Trg. mornarica najveća na svijetu (pretežito strani brodovlasnici). Međunar. zračna luka Robertsfield. – pov Obale Liberije otkrili su Portugalci u 15. st.; 1821. Američko društvo za naseljavanje oslobođenih crnaca robova osnovalo je svoje prvo naselje oko rta Mesurado. Taj je teritorij 1824. prozvan Liberija, a 1847. postao je neovisnom republikom. Nova je država preuzela od SAD ustav, jezik i religiju, a vladajući sloj počeo je provoditi diskriminacijsku politiku prema domorodačkom stanovništvu. Od 1944. predsj. republike William V. S. Tubman; od 1971. William R. Tolbert, ubijen 1980. u voj. udaru narednika Samuela Doea, koji se proglasio predsj. republike. U građ. ratu 1990. uz pomoć multinacionalnih snaga Z Afrike srušen je režim S. Doea, a on ubijen. Sukobi su nastavljeni do 1997 (procjenjuje se da je u njima bilo o. 200 000 poginulih i umrlih od posljedica rata, a oko 1 mil. ljudi je raseljeno). Pobunjenički vođa Charles G. Taylor bio je na vlasti 1997–2003; odstupio je pod pritiskom SAD-a i UN-a koji su ga optuživali za poticanje pobune u Sijera Leoneu radi ilegalne trgovine dijamantima. Od 2003. prijelaznu vladu vodi Charles G. Bryant.