Kuvajt

Kuvajt, država (emirat) na SZ obali Perzijskoga zaljeva između Iraka i Saudijske Arabije; 17 818 km², 2 023 000 st. Gl. grad Kuwait (Al-Kuwait). Sastoji se od polupustinjske primorske nizine koja prema unutrašnjosti prelazi u pustinjske ravnjake (najviši vrh Ash-Shakaya, 290 m); pred obalom otoci Bubiyan, Warbah. Stanovnici: Arapi (74%, od čega svega 30% starosjedioci), Azijci (21%), Europljani i dr. Službeni jezik arapski. Poljodjelstvo ne podmiruje potrebe u hrani (uvoz). Golema ležišta nafte (o. 10% svj. rezervi; proizvodnja 110 mil. 2003) i zemnoga plina. Kem., petrokem. i cementna ind.; rafinerije nafte. Desalinizacija morske vode. Luke: Shuwaykh, Mina al-Ahmadi, Shuaiba. Međunar. zračna luka Kuwait. – pov Do 1638. pripada Bagdadskomu kalifatu, zatim je pod tur. vlašću (do 1918), no od 1756. u Kuvajtu vlada domaća dinastija Sabah. Poč. 20. st. u zemlji jača brit. utjecaj (koncesije za naftu, 1913). Pod brit. protektoratom 1939–61., kada je postao neovisan. 1990. okupirao ga Irak i proglasio dijelom svojega teritorija. Koalicijske snage pod vodstvom SAD-a 1991. napale su iračku vojsku (operacija Pustinjska oluja), i oslobodile Kuvajt; na vlast je vraćen emir Džabir al-Ahmad al-Sabah (vladar od 1977). Komisija UN-a odredila je 1993. kuvajtsko-iračku granicu. Poč. 2000-ih K. je ostao važno regionalno uporište SAD-a.