Kreta

Kreta (grč. Kríti), grč. otok u I dijelu Sredozemnoga mora; 8336 km², 578 251 st. Građen od vapnenca s krškim oblicima; planinski masivi Levká, Ídhi (2456 m) i Dhíkti. Klima sredozemna. Poljodjelstvo (masline, agrumi, vinova loza, bademi i dr.). Ind. prehr. proizvoda. Turizam. Gradovi: Iráklion, Khaniá, Réthimnon. – pov Naseljena od neolitika, u ← 2. tisućljeću središte minojske kulture. Vrhunac razvoja K. je dostignula za Minojskoga kraljevstva, koje propada o. ← 1400. Od ← 67. Kretom vladaju Rimljani, zatim Bizant (od 395), Arapi (od 9. st.), Venecija (od 1204) i Turci (od 1718). Nakon ustanka 1897. dobila autonomiju. 1912. anektirala je Grčka, kojoj je pripala 1913. U II. svj. ratu (1941) Nijemci su izvršili desant na Kretu i prisilili na evakuaciju udružene brit.-grč. trupe. Oslobođena 1945.