Koreja, Republika

Koreja, Republika (R Koreja; razg Južna Koreja), zauzima J dio poluotoka; 99 373 km², 45 985 289 st. Gl. grad Seul (Seoul, Séul); veći gradovi: Pusan, Taegu, Inch’ŏn, Kwangju. O. 173 sveuč. i koledža. Gl. poljoprivr. proizvod riža; uzgajaju se kukuruz, soja, pamuk, lan, konoplja, duhan, ginseng. Ribarstvo važnije od stočarstva. Iskorištavaju se ležišta ugljena, volframa (među vodećim proizvođačima u svijetu), grafita, ruda željeza, bakra, olova, nikla, cinka, zlata, srebra. Brodogradnja, automobilska, elektronska i elektrotehn., metalna, kem., prehr. ind.; kovinarstvo; rafinerije nafte. Gl. luke Inch’ŏn, Kunsan, Pusan. – pov 1945–48. pod nadzorom am. vojske uspostavljena je privremena vojna uprava. Nakon izbora 1948. proglašena je Republika Koreja; 1948–60. predsjednik je bio Syngman Rhee (uspostavlja autoritarnu vladavinu). Nakon Korejskoga rata sa SAD-om je 1954. ugovorena zajednička obrana. 1961. vlast je preuzela vojna hunta koju je predvodio general Park Chung Hee; 1963. izabran je za predsjednika. Poč. 1970-ih prosvjedi su protiv njegove vladavine; 1971. uvedeno je izvanredno stanje. 1972. i 1978. Park Chung Hee je biran za predsj. bez protukandidata; ubijen je 1979., a potom je na vlasti bio general Chun Doo Hwan (do 1988). Nakon studentskih prosvjeda 1986–87. reformiran je polit. sustav; na izborima 1987. za predsjednika izabran je Roh Tae Woo. Poboljšanje odnosa sa Sjevernom Korejom postignuto je 1991. te su obje zemlje primljene u UN. Diplomatski odnosi s Kinom uspostavljeni su 1992. Kim Young Sam bio je predsj. 1993–98 (oslobađa polit. zatvorenike), a 1998–2003. predsjednik je bio Kim Dae Jung (nastavlja demokratizaciju i normalizaciju odnosa sa Sjevernom Korejom). Od 2003. predsj. je Roh Moo Hyun. Poč. 2000-ih Južna Koreja je ostala važan strateški oslonac SAD-a (prisutno je oko 37 000 am. vojnika).