Kenija

Kenija, država u I Africi, dijelom uz Indijski ocean; 582 646 km², 28 686 607 mil. st. Gl. grad Nairobi. Na Z su visoki ravnjaci i planinsko područje s vulkanskim masivima (Kenya, 5199 m) i jezerima (Rudolfovo, Viktorijino); na I je brežuljkast kraj i niska obalna ravnica. Klima u primorju tropska, u unutrašnjosti stepska; planinski dijelovi imaju umjereniju klimu. Gl. rijeka Tana utječe u Indijski ocean; ostali vodeni tokovi često presuše. Oko 400 km duga morska obala obrasla je mangrovama. U primorju trop. šuma, u unutrašnjosti savana, stepa i polupustinja. Pučanstvo: Kikuyu (18%), Luhya (12%), Luo (11%) i dr.; u gradovima Indijci, Pakistanci, Arapi i Europljani. Službeni jezici su svahili i engleski. Najgušće je naseljeno područje uz Viktorijino jezero. Poljodjelstvo: na malim posjedima uzgajaju se žitarice, kikiriki, pamuk; na velikim farmama kava, šećerna trska, sisal, buhač, čaj. Stočarstvo: goveda i ovce. Ribarstvo (znatan ulov rakova). Iskorištavaju se rudna ležišta (zlato, magnezit, cijanit, potaša). Industrija u razvoju (čeličana, željezara, rafinerija nafte, tvornice prehr. proizvoda, umjetnoga gnojiva, farmaceutskih proizvoda, papira, rajona, cementa). Turizam (safari). Gl. luka Mombasa. Gl. zračna luka Nairobi. – pov Arheol. nalazi iz paleolitika. Starosjedioci kušitska i Bantu plemena. U 7–10. st. Arapi vladaju primorjem; sukobljuju se s Portugalcima u 16–18. st. Od 1837. primorjem vladaju zanzibarski sultani. Pod brit. nadzorom od 1888. Brit. protektorat od 1895., kolonija od 1920. Borba za neovisnost ojačala nakon II. svj. rata; 1952–56. ustanak plemena Kikuyu pod vodstvom organizacije Mau-Mau. 1960. osnovan je Kenijski afrički nacionalni savez (KANU), zalaže se za nezavisnost, a predvodi ga Jomo Kenyata. Nakon pregovora s Velikom Britanijom nezavisnost je ostvarena 1963; republika je proglašena 1964., a predsjednik postaje J. Kenyata (1969. uvodi jednostranačku vladavinu KANU-a; na vlasti je do smrti 1978). Pogranični spor sa Somalijom sporazumno je riješen 1967 (djelovanje somalijskih pobunjenika u kenijskom pograničju povremeno je od kraja 1970-ih). Daniel T. Arap Moi bio je predsj. 1978–2002; nastavio je jednostranačku vladavinu KANU-a do uvođenja višestranačkoga sustava 1991 (potom je pobijedio na izborima 1992. i 1997). 1990-ih povremeni su nemiri i etnički sukobi. 2003. za predsjednika je izabran Mwai Kibaki.