Kashmir

Kashmir (Kašmir), teritorij na SZ Indijskoga potkontinenta. Obuhvaća indij. sav. državu Jammu i Kashmir (100 569 km², o. 10 mil. st.; gl. gradovi Srinagar i Jammu), pakist. teritorije Azad Kashmir, Gilgit i Baltistan (83 241 km², o. 2,8 mil. st.; gl. grad Muzaffarabad) i dio Himalaje pod kontrolom Kine (38 426 km²). Sastoji se od ogranaka Himalaje, Karakoruma i nizine rijeke Jhelum. Stanovnici su muslimani (o. 70%) i hinduisti (o. 30%). Poljodjelstvo, stočarstvo. Proizvodnja ćilima, svile, filigrana; preradba drveta. – pov Relativno samostalan pod hinduskim vladarima, K. je od 14. st. podvrgnut vlasti musl. vladara. 1756–1819. pod vlašću je Afganaca, potom vladara Punjaba (Pandžaba) Ranjita Singha. Britanski suverenitet priznat je 1846. Tijekom geopolit. podjele indijskoga potkontinenta 1947. kašmirski maharadža Hari Singh sukobljava se s musl. pobunjenicima, sklonim ujedinjenju s Pakistanom (poč. 1940-ih K. je imao oko 4 mil. st., od toga oko 77% muslimana). Hari Singh priključio je 1947. K. Indijskoj Uniji. Nakon Indijsko-pakistanskoga rata 1947–49., podijeljen je tzv. linijom kontrole. Poč. 1950-ih Kina je zauzela teško pristupačno i uglavnom nenaseljeno područje (Aksai Chin), a Indija je 1957. anektirala osvojeni dio i stvorila saveznu državu Jammu i Kashmir. U njoj je nastavljen otpor musl. separatističkih skupina (podupiranih iz Pakistana). Pakistan je svoj dio Kashmira upravno podijeli na autonomni Azad Kashmir i na Sjeverno područje koje je stavljeno pod izravnu upravu središnje vlasti; 1963. na kašmirskom je području određena kinesko-pakistanska granica (koju Indija ne priznaje). Nakon indijsko-pakistanskih ratova 1965. i 1971–72. linija podjele Kashmira postaje privremena granica (duga oko 750 km). Idijsko-pakistanski sukobi na dijelovima kašmirskoga pograničja povremeni su u 1980-im i 1990-im, a sukobi indij. snaga i musl. pobunjenika nastavljeni su i u 2000-im.