Jamajka

Jamajka, država na istoimenom otoku (Jamaica) u skupini Velikih Antila u Karipskom moru; 10 991 km², 2 573 700 st. Gl. grad Kingston. Obuhvaća mlađe nabrano gorje (Blue Mountains, 2256 m), visoke ravnjake i obalne nizine. Klima tropska s dva kišna doba i jednim suhim. Česti su tropski cikloni. Rijeke: Black River, Salt River i Cabarita. Biljni pokrov: u gorju tropska kišna šuma, na ravnjacima kserofitna vegetacija, u obalnoj nizini savane. Stanovnici: crnci (75%), mješanci, Indijanci, bijelci, Kinezi. Službeni jezik engleski. Poljodjelstvo: banane, šećerna trska, papar, duhan, kava, kakaovac, kokosove palme, kukuruz, riža, agrumi. Stočarstvo: goveda, ovce, koze, svinje, konji, magarci. Ribarstvo razvijeno. Bogata ležišta boksita (po proizvodnji među vodećima u svijetu). Ind. cementa, kondenziranoga mlijeka i voćnih sokova, piva, ruma, duhana, glinice; rafinerija nafte. Gl. luka Kingston. Međunar. zračne luke Kingston i Montego Bay. – pov Otkrio ju je K. Kolumbo 1494. Za Španjolaca (1509–1655) naseljavani su crnački robovi iz Afrike. Od 1655. brit. posjed. Mirovnim ugovorom u Madridu 1670. potvrđeno povlačenje Španjolaca s otoka. 1833. ukinuto je ropstvo. U II. svj. ratu am. uporište. 1958–61. u Zapadnoindijskoj Federaciji. Od 1962. neovisna država, članica Commonwealtha. Politički najutjecajnije postaju Nacionalna pučka stranka i Laburistička stranka Jamajke; njihova sučeljavanja izazivaju povremene sukobe (1992., 2001). Od 1992. premijer je Percival James Patterson. Siromaštvo, korupcija i kriminal ostali su društveni problemi i poč. 2000-ih.