Istočni Timor

Istočni Timor, država u JI Aziji, u skupini Malih sundskih otoka; veći dio leži na otoku Timoru; 14 604 km², 891 000 st. Gl. grad Dili (49 900 st.). Sr. dijelom otoka pruža se planina Ramelau (najviši vrh Gunung Tata-Mai-Lau, 2964 m). Obalna je nizina uska. Klima ekvatorska, s velikom količinom padalina (do 3000 mm). Najdulji je vodotok Lóis (80 km). U planinama prevladavaju šume eukaliptusa i sandalova drva; u nizinama savane. Stanovnici su mješanci Papuanaca, Malajaca i Polinezijaca. Službeni su jezici tetunski i portugalski. Prevladavaju rimokatolici. Tradicionalna poljoprivreda, stočarstvo, ribolov. Nalazišta nafte i plina u Timorskom moru. Međunar. zračna luka Dili. Ostala veća naselja: Dare, Bacau. – pov Nastanjen u neolitiku; od 13. st. važna izvozna luka sandalovine. 1556. Portugalci osnovali prvo naselje Ocussi; 1613. došli su Nizozemci; kratkotrajna brit. uprava (1812–15). Sukobi između Portugalaca i Nizozemaca završeni Mirom u Lisabonu 1859 (S dio otoka dobili Nizozemci; I dio je portugalski). U 19. st. port. kažnjenička kolonija. Portugalski posjed 1945–75., potom pod indonezijskom okupacijom. Oslobodilačku borbu predvodila je Revolucionarna fronta za neovisnost Istočnoga Timora (FRETILIN); sporazum o prekidu sukoba postignut je 1999 (indonezijske su snage 1975-99. ubile oko 60 000 do 100 000 civila; s umrlima od gladi i bolesti broj istočnotimorskih civilnih žrtava procjenjuje se na oko 200 000). Zbog nasilja indonezijskih paravojnih skupina 1999. intervenirale su mirovne snage UN-a, te je uspostavljena prijelazna uprava UN-a. Na prvim parlamentarnim izborima 2001. pobijedio je FRETELIN; premijer je postao Mari Alkatiri. Na prvim predsjedničkim izborima 2002. pobijedio je José Alexandre Xanana Gusmăo. Prijelazna uprava UN-a okončana je 2002. te je proglašena nezavisnost.