Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka (akr. HSS), hrv. polit. stranka; osnovali su je 1904. braća Antun i Stjepan Radić pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS), a na čelu joj je do 1928. bio S. Radić. Zalagala se za slobodu, pravicu i napredak te pravo seljaka na zemlju. HPSS vodi nestalnu politiku, pa je u početku jedini izlaz vidjela u životu i djelovanju u okvirima federalistički preuređene Monarhije. 1909. istaknula je zahtjev za sjedinjenjem BiH s Hrvatskom. Uoči I. svj. rata S. Radić nagovješćuje promjenu stranačkoga stava prema Austriji, koji pod utjecajem ratnih prilika postaje sve očitijim. Stvaranjem Kraljevine SHS (1. 12. 1918) HPSS dolazi pod udar zakonskih propisa, a njezin predsjednik odlazi u tamnicu, no na izborima za ustavotvornu skupštinu 1920. dobiva više glasova nego sve druge hrv. stranke zajedno. Iste god. mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS). Od 1922. polit. aktivnost proširuje na BiH, a u toku 1923. na Dalmaciju i Vojvodinu, kao i na druge hrv. krajeve osim Istre. Na izborima 1925. HRSS učvrstila je položaj najjače polit. stranke u Hrvatskoj, potom priznaje Vidovdanski ustav, napušta republikanstvo, mijenja naziv u Hrvatska seljačka stranka (HSS) i do 1927. surađuje s radikalima, zbog čega je na izborima iste godine izgubila povjerenje dijela glasača. Na njezine zastupnike u beogradskoj Skupštini izvršen je 1928. atentat u kojemu je smrtno stradao S. Radić. Vodstvo HSS potom je preuzeo V. Maček. Nakon proglašenja apsolutističkoga režima (6. 1. 1929) HSS vodi politiku apstinencije. Povoljniji uvjeti za stranačko djelovanje nastaju nakon provedenih parlamentarnih izbora 1935. Stranka počinje suradnju s opozicijom u Srbiji i dijalog s režimom. Nakon sporazuma Maček–Cvetković (26. 8. 1939), kojim je stvorena Banovina Hrvatska, članovi HSS ušli su u Cvetkovićevu vladu. U tijeku II. svj. rata HSS se kao stranka raspala, dio njezinih članova pristupio je ustašama, drugi dio partizanskom pokretu, a glavnina se pasivizirala. Nakon II. svj. rata lijevo krilo HSS-a nastavilo je djelovati do uvođenja jednostranačkoga sustava. U inozemstvu stranka je održana, a u Hrvatskoj se obnavlja s polit. demokratizacijom. Poč. 1990-ih u Hrvatskoj je djelovalo više stranaka s programom HSS-a; ujedinjuju se 1991. pod vodstvom Drage Stipca (u BiH je HSS obnovljen 1993). Od 1994. predsj. stranke je Z. Tomčić. 2000–03. HSS je dio vladajuće stranačke koalicije.