Honduras

Honduras, država u Srednjoj Americi; 112 492 km², 6 535 344 st. Z dio gorovit (više od 2000 m), I dio primorska nizina. Klima na visočju ugodna i svježa, u obalnoj nizini vruća i vlažna. Veće rijeke: Ulúa, Aguán, Patuca. Stanovnici: mješanci, Indijanci, kreoli i crnci. Gl. grad Tegucigalpa. Plantaže banana, kave, duhana, pamuka, riže, šećerne trske, kukuruza. Ulov riba i rakova. Rudna ležišta (bakar, željezo, olovo, cink, antimon) slabo se iskorištavaju. Gl. zračne luke: Tegucigalpa i San Pedro Sula. – pov Do 7. st. naseljen narodom Maya, zatim Azteka. Otkrio ga K. Kolumbo 1502., a osvojili Španjolci 1524–39. Na JI Yucatanu brit. naseljenici 1798. osnovali Britanski Honduras. 1821–23. H. je pod Meksikom, do 1839. u sastavu Federacije Srednjoameričkih Država, neovisna republika od 1848. Na vlasti su se smjenjivali liberali, konzervativci i vojne hunte. 1905–29. više puta vojno su intervenirale SAD. General Tiburcio C. Andino diktatorski je vladao 1933–49. Spor oko granice i salvadorskih ilegalnih useljenika vodio je 1969. u rat sa Salvadorom (tzv. nogometni rat). Nakon više drž. udara (1956., 1963., 1972., 1975., 1978) i vojnih režima, 1982. obnovljena je civilna vlast (desničarski vojni vrh ostao je polit. utjecajan). 1980-ih uz pomoć SAD-a H. je podržavao nikaragvanske kontrarevolucionare. U 1990-im povremene su napetosti u odnosima s Nikaragvom i Salvadorom zbog sporne morske granice. Od 2002. predsjednik je Ricardo Maduro.