Haiti

Haiti, država u Z dijelu otoka Hispaniola u Karipskome moru; 27 700 km², 7 958 964 st. Gl. grad Port-au-Prince. Stanovnici crnci (95%), mulati (5%). Sveuč. u Port-au-Princeu. Službeni jezik francuski, govorni jezik kreolski. Zemljoradnja (kava, sisal, banane, pamuk, šećerna trska, kakaovac, duhan). Stočarstvo (goveda, ovce, koze, svinje, konji i mazge). Rudarstvo (boksit, bakar, zlato, srebro i željezo). Ind. preradba poljoprivr. proizvoda. Gl. luke Port-au-Prince i Cap. Haïtien. Međunar. zračna luka Mais Grate (Port-au-Prince). – pov Za vrijeme španj. vlasti na H. (1492–1697) istrijebljeni su indijanski starosjedioci, a za rad u rudnicima i na plantažama dovedeni su crni robovi iz Afrike. God. 1697. SZ dio otoka (današnja država H.), djelomice naseljen franc. plantažerima, postao je franc. kolonija. 1791. buknuo je ustanak crnaca. Konvent je 1794. ukinuo ropstvo, a ustanici su oslobodili i dio otoka od španj. dominacije (današnja Dominikanska Republika). Prvaka crnaca, guvernera Toussainta Louverturea na prijevaru uhitili Francuzi 1802 (umro u zatvoru). U novom ustanku crnci pod vodstvom J. J. Dessalinesa (od 1804. car Jean Jacques I) protjerali su Francuze 1804. i proglasili neovisnost. Za predsj. republike generala Jeana Pierra Boyera (1822–43) ujedinjen je opet cijeli otok, ali se 1844. Dominikanska Republika odvojila i proglasila neovisnost. Nakon nekoliko desetljeća unutarnjih borbi, SAD su 1914–34. držale H. pod voj. okupacijom. Predsj. François Duvalier (1957–71) podvrgnuo je H. surovom diktatorskom režimu; naslijedio ga je 1971. njegov sin Jean-Claude Duvalier, koji je 1986. pobjegao iz zemlje. Nakon razdoblja demokratizacije (novi ustav, izbori) 1988. dolazi do vojnoga udara. Na demokr. izborima 1990. za predsj. je izabran Jean-Bertrand Aristide, ali je 1991. srušen voj. udarom generala Raula Cédrasa. 1994. voj. čelnici Haitija odstupili su s vlasti pod prijetnjom intervencije SAD, a J.-B. Aristide ponovno je preuzeo položaj. Vlast je izgubio na izborima 1996., a nakon izbora 2000. ponovno postaje predsjednik. Politička kriza i pobuna poč. 2000-ih uzrokovali 2004. njegovo odstupanje s vlasti; novi predsj. postaje Boniface Alexandre.