Grenland

Grenland (grenlandski Kalaalit-Nunaat, dan. Grønland), dan. posjed i najveći otok na svijetu; 2 175 600 km², 55 400 st. Upravno središte Nuuk (dan. Godthåb). Oko 84% otoka pokriveno je prosječno 1500 m debelim ledenim pokrovom koji potječe iz pleistocenskoga ledenog doba. Iz leda strše goli vrhunci (nunatak) gorja građenoga od staroga i eruptivnoga kamenja. Klima arktička; prosječna temp. u unutrašnjosti –30 °C; ljeto kratko s temp. ispod 0 °C. Vegetacija oskudna. Stanovnici Eskimi, Europljani i mješanci između Eskima i Europljana. Na G. ima o. 220 malih naselja. Najvažnija grana privrede ribarstvo; bogata ležišta kriolita, grafita, ugljena, cinka i olova. Stočarstvo (ovce i sobovi), ind. ribljih konzervi. Nuklearna elektrana. Luke: Nuut, Paamiut, Manuutsoq, Sisimiut. Zračne luke: Nuuk, Ilulissat, Kangerlussuag, Narsarsuq; am. voj. baza sa zračnom lukom Thule. – pov O. 875. otkrili ga Normani, a 982. Norvežanin Erik Crveni koji je 986. osnovao novo naselje; od 1261. vezuje se uz Norvešku. Ponovno otkriven 1578., a od 1721. ondje se nastanjuju Danci i postaje dan. posjed. Nakon 1941. na G. su podignute am. voj. baze. 1953. od kolonije postao integralni dio Danske, od 1979. s lokalnom samoupravom.