Fidži

Fidži, država u otočju Fiji (Viti), JZ dio Tihoga oceana; 18 270 km², 775 077 st. Gl. grad Suva (otok Viti Levu). Sastoji se od otoka Viti Levu (10 429 km²), Vanna Levu (5556 km²), Taveuni (470 km²), Kandavu (411 km²), Lau, Asua, Koro, Ngau, Ovalau i o. 250 otočića skupine Lau. Veći otoci građeni su od vulkanskih stijena, manji od koraljnih vapnenaca (atoli). Tropska klima; temperatura: 23–30 °C; padaline: 2300–3000 mm. Stanovnici: Fidžijci (51%; mješanci Polinezijaca i Melanezijaca), Indijci (44%), Polinezijci, Melanezijci, bijelci. Službeni jezik engleski. Poljoprivreda: šećerna trska, riža, kokosova palma, ananas, sisal. Plantaže kaučukovca. Stočarstvo; ribarstvo. Ležišta zlata i srebra. Prehr. i duhanska ind.; proizvodnja cementa. Turizam. Gl. luke Suva, Lautoka, Levuka. Međunar. zračne luke Nadi i Nausori. Od 1874. brit. posjed; autonoman od 1966., neovisan od 1970. Ratu Kamisese Mara bio je premijer 1970–87. te predsj. 1993–2000. Izražene su polit. suprotnosti autohtonih Fidžijaca (imaju polit. prevlast) i ekon. snažnije indijske zajednice.