Čad

Čad, država u sr. Africi; 1 284 000 km², 6 280 100 st. Gl. grad N’Djamena. Veći gradovi: Doba, Sarh, Mondou, Abéché. Na S obuhvaća dio Sahare s gorjem Tibesti (Emi Koussi, 3415 m) i ravnjakom Ennedi (do 1450 m) na SI; na JZ je Čadska zavala s jezerom Čad. Savane na JZ, prema S prelaze u pustinjsku stepu i pustinju. Klima je pustinjska. Gl. rijeka Chari s pritokom Logone utječe u jezero Čad. Stanovnici su uglavnom negroidni narodi (Sara) i Arapi. Poljodjelstvo (pamuk, proso, kikiriki); stočarstvo (goveda, ovce, koze). Slatkovodno ribarstvo. Ležišta nafte, rude urana i barita, zlato. Proizvodnja soli, rafinerija nafte, tekst., prehr. industrija. Gl. zračna luka N’Djamena. – pov Tragovi naselja iz ← 3. tisućljeća (gravira u Tibestiju i Ennediju). Nadiranjem Arapa (9–16. st.) islamiziran je S dio Čada, dok su na I zemlje prevladali animisti i kršćani. Potkraj 19. i poč. 20. st. Č. su pokorili Francuzi i uključili ga u Francusku Ekvatorijalnu Afriku 1910. Od 1946. franc. prekomorski teritorij, od 1958. autonomna republika. Nezavisnost je proglašena 1960; predsj. François Tombalbaye (ubijen je 1975). S područje opiralo se polit. dominaciji ekonomski razvijenijega juga (vlasti u N’Djameni), a do 1965. bilo je pod francuskom vojnom upravom. Od kraja 1960-ih pobunjenike na S pomagala je Libija, koja 1973. zauzima područje Aozou (međunar. arbitražom vraćeno je Čadu 1994). Nakon sukoba 1975–82., vlast preuzima Husein Habré; 1987. uz pomoć Francuske i SAD-a porazio je libijske snage na S Čada. Drž. udarom 1990. na vlast dolazi Idriss Deby; provodi polit. progone koji obnavljaju unutrašnje borbe (2001. izabran je za predsjednika).