Brazil

Brazil, savezna država, najveća u Južnoj Americi; 8 547 403 km², 169 790 170 st. administrativno se sastoji od 26 saveznih država i 1 federalni distrikt. Gl. grad Brasília. Obuhvaća ogranke Gvajanskog gorja, nizinu Amazone (4,5 mil. km²) i Brazilsko visočje (2890 m). Na S klima ekvatorska, na visočju tropska, na J suptropska. Rijeke pripadaju porječju Amazone i La Plate, neke utječu izravno u Atlantski ocean. U nizini Amazone vlažna trop. šuma (selvas), na visokim ravnjacima savana (campos). Stanovništvo: bijelci (55,2%), mješanci (mulati i mestici; 38,2%), crnci i Indijanci. U gradovima živi 78,4% st. Jezik portugalski. Poljoprivreda: kukuruz, manioka, riža, pšenica, kava, kakaovac, šećerna trska, pamuk, sisal, duhan, papar, ananas, herba maté (paragvajski čaj). Stočarstvo: goveda, svinje, ovce, konji, mazge. Morsko i slatkovodno ribarstvo. Rudarstvo: željezna ruda, mangan, magnezit, uran, krom, boksit, bakar, volfram, kositar, nafta, zemni plin i dr. Ind. tekstila, prehr. proizvoda, kože, duhana, gume, kem. proizvoda, papira, cementa i metalnih proizvoda; crna i obojena metalurgija; brodogradnja. Pomorstvo; gl. luke: Santos, Vitória, Rio de Janeiro i dr. B. ima više od 1000 zračnih luka, od kojih više međunarodnih: São Paulo, Belém, Rio de Janerio, Brasília i dr. – pov Naseljen indijanskim plemenima kada ga je 1500. otkrio Portugalac Vicente Pizón, a zaposjeo P. A. Cabral. Za ovu su se zemlju međusobno borili Španjolci, Portugalci, Francuzi, Nizozemci (16–17. st.). God. 1714. B. postaje potkraljevstvo. U 18. st. na plantažama radi golem broj robova-crnaca dovedenih iz Afrike. Za Napoleonove invazije port. kralj bježi u Brazil (1808), gdje je sjedište Ujedinjenoga Kraljevstva Portugala i Brazila (1815–21). Neovisno Brazilsko Carstvo proglašeno je 1822; B. je 1825–28. ratovao protiv Argentine, a 1865–70. protiv Paragvaja. 1889. svrgnut je car Pedro i proglašena republika, a crkva je odijeljena od države. 1891. B. dobiva federativni ustav po uzoru na SAD. Ušao u I. svj. r. 1917. protiv Centralnih sila. God. 1930–45. diktatorski je vladao Getúlio D. Vargas (provodi soc. reforme; nakon izbora ponovno je na vlasti 1951–54). Rat silama Osovine najavljen je 1942., a 1944. braz. trupe ratuju u Italiji. God. 1945. provedena je demokratizacija. Za predsjednika Juscelina Kubitscheka (1956–61) prijestolnicom je proglašena Brasílija. Vojni režimi bili su na vlasti 1964–85; protiv njih je povremeno djelovala ljevičarska gradska gerila. Poč. 1980-ih ponovno započinje demokratizacija; civilna vlast obnovljena je s izborima 1984. Razvojnim programima za amazonsko područje, pokrenutim u 1980-im, protive se indijanske zajednice. Od 2003. predsj. je Luiz Inácio Lula da Silva, iz Radničke stranke.