Transilvanija

Transilvanija (Erdelj, madž. Erdély, rum. Ardeal; Sedmogradska, njem. Siebenbürgen), pov. pokrajina u Rumunjskoj (62 000 km²). Obuhvaća administrativne teritorije Mureş, Braşov, Hunedoara i Cluj. Ratarsko područje s razvijenom ind. (kovinska, kem., drvna; metalurgija). Ležišta ugljena, željezne rude, nafte. Gl. grad. središta: Braşov, Hunedoara, Cluj, Sibiu, Tîrgu Mureş. – pov Starosjedilačka dačka plemena pokorili Rimljani i ubrzo ih romanizirali u sklopu Dacije. Nakon najezde Gota, Huna, Gepida, Avara, Slavena (3–9. st.) T. je došla pod Ugarsku, u kojoj je dobila određenu autonomiju. U 13. st. doselili su rudari Sasi. Transilvanski vojvoda Ivan Zapolja izabran je 1526. od dijela plemstva za hrv.-ug. kralja. Od 1691. T. je krunska zemlja Habsburgovaca. Za madž. revolucije 1848., unatoč protivljenju rum. većine, priključena je Madžarskoj, s kojom je i formalno ujedinjena nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. Nakon I. svj. rata ušla u sastav Rumunjske. Sjeverni dio T. pripadao je nakon Bečke arbitraže Madžarskoj (1940–44), nakon II. svj. r. vraćen Rumunjskoj.