Šri Lanka

Šri Lanka (do 1972. Cejlon), država na otoku Ceylon, J od Indije; 65 610 km², 18 732 255 st. Gl. grad Colombo (Kolamba) i Śri Jayawardenepura Kotte (sjedište zakonodavne vlasti). Sastoji se od središnje visoravni s izoliranim vrhuncima Pidurutalagalom (2524 m) i Adam’s Peakom (2243 m) te obalne nizine. Klima tropska s utjecajem monsuna. Veće rijeke: Mahaweli, Gala, Gelani. Pučanstvo: Singalezi (74%), Tamili (18%), Mauri (7%), Vede. Devet sveuč. Službeni jezici singaleški i tamilski, govori se i engleski. Poljodjelstvo: riža, čaj, kokosov orah, kakaovac, kukuruz, proso, ananas, duhan, kikiriki, šećerna trska i pamuk. Stočarstvo: goveda, bivoli, koze, ovce, svinje i slonovi. Ležišta dragoga kamenja (rubini, safiri, topazi, berili), grafita, kaolina; proizvodnja morske soli. Ind. tekstila, kože, papira, piva, duhana, cementa, kem. i prehr. proizvoda; rafinerija nafte. Gl. luke: Colombo, Tirikunāmalaya, Gālla, Jaffna. Međunar. zračna luka Katunayake (Colombo). – pov Otok su naselili Singalezi iz Indije o. ← 5. st., potisnuvši starosjedioce (Vede i dr.). U 3. st. primili su budizam i stvorili državu. Arapi su unijeli islam (8. st.) i vladali trgovinom do dolaska Portugalaca 1505., koje su 1638. potisnuli Nizozemci, a njih 1796. Britanci. Ceylon je pod vlašću brit. Istočnoindijske kompanije do 1802., kada postaje krunskom kolonijom, a 1948. neovisnom državom, članicom Commonwealtha. Za vlade prvaka Stranke slobode Solomona Bandaranaikea (1956–59), Britanci su (1957) napustili pomor. baze na Ceylonu. Njegova udovica S. Bandaranaike bila je premijerka 1960–65 (ponovno 1970–77. i 1994–2000). Od poč. 1970-ih djeluje nekoliko tamilskih separatističkih pokreta; vodeći postaju Oslobodilački tigrovi tamilskoga Eelama. Republika Š. L. proglašena je 1972. Veći dio 1980-ih na vlasti je bio J. R. Jayawardene (vođa Ujedinjene nacionalne stranke). Sporazum o tamilskoj autonomiji postignut je 1987. a poč. 1990-ih obnovljene su borbe tamilskih pobunjenika i vladinih snaga; nestabilnost je nastavljena i poč. 2000-ih (unatoč primirju uspostavljenom 2002). Od 1994. predsjednica je C. B. Kumaratunga (reizabrana 1999).