Slovačka

traži dalje ...

Slovačka, država u sr. Europi; 48 845 km², 5 379 455 st. Gl. grad Bratislava; veći gradovi Košice, Nitra, Prešov, Banská Bystrica. S. se sastoji uglavnom od Zapadnih Karpata (vis. do 2655 m); na krajnjem SI Istočni Karpati. Nizine u JZ (Podunavska) i JI dijelu (Istočnoslovačka ili Východoslovenska nizina). Klima umjereno kontinentalna. Gl. rijeka Dunav s pritocima Váh, Nitra, Hron, Morava. Mnogobrojna jezera, osobito ledenjačka. Šume prekrivaju 40% teritorija. Pučanstvo: Slovaci (85,7%), Madžari (10,7%) i dr. Sveuč. u Bratislavi i Košicama. Uzgajaju se žitarice, šećerna repa, krumpir, lan, duhan. Stočarstvo: svinje, goveda, ovce. Ležišta ugljena, magnezita, rude željeza, bakra, olova i cinka. Gl. su ind. grane crna i obojena metalurgija, strojogradnja te kem., gumarska, prehr., tekst., cementna, duhanska ind. Gl. zračne luke Bratislava i Košice. – pov Teritorij naseljen Slovacima bio je vjerojatno u 7. st. u okviru Samove države. Prvu slovačku državu nitranskoga kneza Pribine (820–833. ili 836) pokorio velikomoravski knez Mojmir I. U 10. st. S. je došla pod vlast Ugra. Od 955. bila je u sastavu države Přemyslovića, a zatim (1308–1918) opet pod krunom sv. Stjepana kao ug. pokrajina Gornja Ugarska. Odupirući se stoljećima madžarizaciji, Slovaci su se pod Austro-Ugarskom Monarhijom borili za autonomiju, a od I. svj. rata za stvaranje zajedničke države s Česima. Slovačko nacionalno vijeće izjasnilo se 30. 10. 1918. za novu Čehoslovačku Republiku, ali je nova država ubrzo iznevjerila njihova očekivanja. Nakon njem. okupacije Češke (1939), pod pokroviteljstvom Nijemaca stvorena je zasebna slovačka država, a velik dio slovačkoga nacionalnoga teritorija ustupljen je Madžarskoj. Nakon sloma Njemačke u II. svj. ratu, tijekom kojega su Slovaci organizirali snažan partizanski oslobodilački pokret, Slovaci su s Česima obnovili Čehoslovačku Republiku, koja je 1991. ustavno preuređena u Češko-Slovačku Republiku. Od 1. siječnja 1993. S. je samostalna država. 1993–94. i 1994–98. premijer je bio Vladimir Mečiar, lider konzervativnoga Pokreta za demokratsku Slovačku. 1990-ih povoljniji status zahtijevala je madž. manjina. Nakon izbora 1998. premijer je Mikulas Dzurinda (iz Slovačkoga demokršćanskog saveza); ponovno je premijer od 2002. Članom NATO-a i Europske unije S. je postala 2004.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Slovačka. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.4.2025. <https://hol.lzmk.hr/clanak/36843>.