Pakistan

Pakistan, država u J Aziji; 796 095 km², 134 699 000 st. Gl. grad Islāmābād; veći gradovi: Karāchi, Lahore, Faisalābād, Hyderābād, Rāwalpindi. Na S i Z ogranci Karakoruma (K2, 8611 m), Himalaje i Hindukuša; u sr. dijelu dolina rijeke Inda; na JI pustinja Thar; u JZ dijelu Makransko gorje. Gl. planinski prijevoji u Hindukušu: Dora (4554 m), Baroghil (3804 m). Klima monsunska. Godišnja količina oborina od 150 mm u obalnom do 400 mm u planinskom dijelu; u Punjabu o. 1000 mm. Gl. rijeka Ind (iskorištava se za natapanje). Vegetacija pustinjska; delta Inda pod mangrovama, na planinskim pristrancima rijetke šume. U gradovima živi 32% st. P. ima 22 sveuč. Službeni jezik urdski; govori se i engleski. Na natapanom tlu uzgajaju se žitarice (pšenica, proso, sirak, riža, ječam, kukuruz), ind. biljke (po proizvodnji pamuka i jute među vodećima u svijetu; čaj, duhan, šećerna trska), voće. Stočarstvo (goveda, bivoli, koze, ovce, deve), ribarstvo. Iskorištavaju se ležišta ruda kroma, antimona, željeza, mangana, magnezita, ugljena, nafte, zemnoga plina. Tekst. (pamučna, jutena, vunena) ind., crna metalurgija, metalna ind., brodogradnja, tvornice cementa; prehr. (tvornice ulja, šećerane, pivovare) i kem. ind. Gl. morska i zračna luka Karāchi. – pov Nastao u kolovozu 1947. kada je nekadanja brit. Indija podijeljena na Indiju i P. (dominioni, članovi Commonwealtha); tom prilikom o. 5,5 mil. Hindusa napustilo je P., a uselilo se o. 6,5 mil. muslimana iz Indije; o. 0,5 mil. ljudi ubijeno je u progonima i vjerskim obračunima. Na vlasti je Muslimanska liga, a njezin vođa M. Ali Jinnah bio je prvi generalni guverner. 1956. proglašena je islamska republika. Zbog Kašmira, od 1947. u sukobu s Indijom; rat koji je zbog toga izbio 1965. okončan je 1966. potpisivanjem Taškentske deklaracije. Suprotnosti između Istočnoga i Zapadnoga Pakistana dovele su 1971. do proglašenja neovisnosti I Pakistana (→ Bangladeš), vojne intervencije Z Pakistana, građ. rata, a potom rata s Indijom u kojem je Pakistan poražen, a Bangladeš postao neovisnom državom. Od stjecanja neovisnosti vojska je glavni polit. faktor; 1958. drž. udarom general I. Mirza preuzima neposrednu vlast, njega svrgava general Ayub Khan (1958–69), a njega opet general Yahia Khan (1969–71). Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima u prosincu 1970. pobijedila je oporbena Pakistanska narodna stranka Z. A. Bhutta; građanska vlada postoji do 1977., kada je voj. udarom generala Zia ul-Haqa ponovno uvedena voj. diktatura, zavedeno izvanredno stanje, a premijer Bhutto pogubljen. 1988. Zia ul-Haq je poginuo u zrakoplovnoj nesreći (atentat), a na izborima pobijedila Pakistanska narodna stranka B. Bhutto. 1980-ih P. je uključen u rat u Afganistanu, podržavajući (uz pomoć SAD-a, Saudijske Arabije i dr.) više gerilskih skupina u borbi protiv sovj. okupacijskih snaga. 1990-ih na položaju premijera najdulje su bili su B. Bhuto (1988–90., 1993–96) i Mohammed Nawaz Sharif (1990–93., 1997–99). God. 1999. obnovljeni su sukobi s Indijom oko Kašmira, a državnim udarom na vlast dolazi general P. Musharraf. 2001. P. je podržao vojnu intervenciju SAD-a i saveznika protiv talibanskoga režima u Afganistanu.