Maršalovi Otoci
traži dalje ...Maršalovi Otoci, država u Z dijelu Tihoga oceana (Mikronezija); 181 km², 50 865 st. Gl. grad Dalap-Uliga-Darrit (Majuro) na atolu Majuro. Sastoji se od 29 atola, 5 otoka i o. 1000 otočića, poredanih u 2 niza; Ratak (16 atola) na I i Ralik (18 atola) na Z. Gl. su atoli Kwajalein (28,5 km²; najveći atol na svijetu), Eniwetok (Enewetak; 27 km²) i Jaluit (16,8 km²). Klima je tropska. Stanovnici Mikronežani. Službeni su maršalski (ebon) i engl. jezik. Uzgaja se šećerna trska, kokosova palma, banane. Svinjogojstvo i peradarstvo; ribarstvo. Turizam. Međunar. zračne luke na atolima Majuro i Kwajalein. – Maršalove Otoke otkrio je Španjolac Álvaro Saavedra Cerón (1529); istražili su ih T. Gilbert i J. Marshall. Njem. protektorat 1885–1914., 1922. dani Japanu, u II. svj. ratu osvojile ih SAD. Od 1947. pod upravom su SAD-a i starateljstvom UN-a (dio su Starateljskoga teritorija Pacifičkih otoka). 1946–58. atoli Enewetak i Bikini služili su SAD-u za probe nuklearnoga oružja. Autonomni su od 1979 (proglašena je republika); Amata Kabua bio je predsjednik od 1979. do smrti potkraj 1996. Nezavisnost i obrambeni savez sa SAD-om ostvareni su 1986 (SAD su zadržale vojnu bazu za raketna istraživanja na dijelu atola Kwajaleien). Član UN-a postaju 1991. Od 2000. predsjednik je Kessai H. Note (reizabran je 2004).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.
Maršalovi Otoci. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 20.3.2025. <https://hol.lzmk.hr/clanak/24462>.