Američki građanski rat

Američki građanski rat, 1861–65., rat između industrijskoga Sjevera SAD i robovlasničko-plantažerskog Juga. Sukob se zaoštrio na pitanju ropstva Crnaca, protiv kojeg se na Sjeveru razvio jak abolicionistički pokret. Kada je A. Lincoln, protivnik ropstva, izabran (1860) za predsj. SAD, 7 južnih država odcijepilo se od am. Unije i osnovalo Konfederaciju (1861). Budući da je Lincoln odbio priznati legalnost toga čina, secesionisti su 12. 4. 1861. počeli s oružanim akcijama. Naknadno su se Konfederaciji pridružile još 4 države, dok su 23 (od 34) države SAD ostale vjerne Uniji. Južnjaci, predvođeni generalima Th. J. Jacksonom i R. E. Leejem, izvojevali su u početku nekoliko pobjeda. Međutim, Lincoln je odlučnim mjerama (podjela zemlje farmerima, 1862., oslobođenje robova, 1863) uvukao u borbu široke slojeve naroda i od 1863. Sjever je, pod generalima U. S. Grantom, W. T. Shermanom i Ph. A. Sheridanom, nanio teške poraze južnjacima, koji su konačno kapitulirali kod Appomattoxa 9. 4. 1865.