Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika

Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (akr. SSSR), savezna država (prije raspada 22 275 700 km² i 287 mil. st.) koja je nastala 30. 12. 1922. iz propale carske Rusije nakon Listopadske revolucije i koja se raspala između ožujka 1990. i prosinca 1991. na 15 samostalnih država (→ Armenija; Azerbajdžan; Bjelorusija; Estonija; Gruzija; Kazahstan; Kirgistan; Letonija; Litva; Moldavija; Rusija; Ukrajina; Tadžikistan; Turkmenistan; Uzbekistan). – pov Nakon socijalist. revolucije 6–7. studenoga 1917. proglašena je vlast Sovjeta i uspostavljena »diktatura proletarijata«, a 31. siječnja 1918. na III. kongresu Sovjeta organizirana je Ruska Federacija (Ruska Sovjetska Federacija Socijalističkih Republika – RSFSR), potom je uslijedio građanski rat 1918–20. Iz teškoga stanja V. I. Lenjin pokušao je zemlju izvući Novom ekonomskom politikom (NEP) 1921. Različite republike (Ruska, Ukrajinska, Bjeloruska i Zakavkaska) ujedinile su se 30. 12. 1922. u Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Poč. 1924. zemlja je dobila ustav, a J. V. Staljin nakon Lenjinove smrti (1924) postupno uklanja polit. protivnike i moguće rivale (L. D. Trocki, G. J. Zinovjev, L. B. Kamenjev, A. I. Rikov, M. P. Tomski, N. I. Buharin). 1927. napušta se NEP, a XV. kongres Sovjetske KP, preuzima svu vlast, prihvaća direktivu za plansko vođenje privrede preko petogodišnjih planova (1928–33., 1933–37., 1938–42). 1936–39. u insceniranim procesima likvidirani su svi istaknutiji Lenjinovi suradnici, a u »čistkama« je stradalo nekoliko milijuna ljudi. Na međunar. planu SSSR sklapa ugovore o uzajamnoj pomoći s Francuskom i Čehoslovačkom 1935., ugovor o nenapadanju s Kinom 1937. Unatoč prvotnom protivljenju Hitleru i nacizmu, 23. 8. 1939. SSSR i Njemačka potpisuju sporazum (sporazum Molotov–Ribbentrop) kojim će podijeliti interesne sfere u Europi. Sovj. vojska okupirala je Z Ukrajinu i Z Bjelorusiju, koje su tada bile u sastavu Poljske, sklopljeni su sporazumi o uzajamnoj pomoći s Estonijom, Litvom i Letonijom, na temelju kojih će ih SSSR okupirati i one su 1940. ušle u sastav SSSR; sred. 1940. pripojena je Besarabija i S Bukovina, a u sovj.-fin. ratu 1939–40. zaposjednute su Karelija i Laponija. Unatoč postojećem sporazumu Njemačka je 22. lipnja 1941. napala SSSR i ubrzo zauzela veliko područje Z Rusije, Ukrajinu i Bjelorusiju; njezine su postrojbe stigle nadomak Moskvi i Lenjingradu. 1943. na ratištima istočne bojišnice stanje se promijenilo, a nakon kurske bitke (srpanj–kolovoz 1943) sovj. su armije krenule u protuofenzivu na širokom prostoru od Smolenska do Crnoga mora i oslobodile velik dio Ukrajine. U završnim borbama II. svj. r. sovj. je armija oslobodila zemlju, pripojila SSSR-u baltičke republike kao i dijelove Poljske, Bukovine i Besarabiju. Nakon Staljinove smrti 1953. državom najprije upravlja kolektivno rukovodstvo: predsj. vlade G. M. Maljenkov (1953–55), prvi sekretar CK KP Sovjetskoga Saveza N. S. Hruščov (1953–64) i predsj. prezidija Vrhovnoga Sovjeta K. J. Vorošilov (1953–60). Predsj. Ministarskoga vijeća bio je N. A. Bulganjin (1955–58) i N. S. Hruščov (1958–64). Zbog instaliranja sovj. raketa na Kubi 1962. izbila je tzv. kubanska kriza koja je opterećivala am.-sovj. odnose. Spor je riješen sporazumom Hruščov–Kennedy i demontiranjem sovj. raketnih nosača; god. 1963. pogoršavaju se sovj.-kin. odnosi, a 1964. Hruščov odstupa s položaja. Na mjestu predsjednika Ministarskoga vijeća naslijedio ga je A. N. Kosigin, a na dužnosti prvoga sekretara CK KP Sovjetskoga Saveza L. I. Brežnjev, dok je predsjednikom prezidija postao A. I. Mikojan (1964–65), pa N. V. Podgorni (1965–77) koga je naslijedio Brežnjev. U međuvremenu su sovj. snage vojno intervenirale u gušenju ustanka u Istočnom Berlinu (DR Njemačka) 1953. i Madžarskoj 1956., te u sastavu snaga Varšavskoga pakta (osnovanoga 1955) u Čehoslovačkoj 1968. God. 1979–88. SSSR je ratovao u Afganistanu protiv islamističkih i dr. pobunjenika. S dolaskom M. Gorbačova na vlast 1985. dolazi do gospodarske i polit. liberalizacije. 12. lipnja 1990. Rusija, koja je sačinjavala najveći dio SSSR, proglasila se suverenom i 17. ožujka 1991. promijenila ustav (uvodi predsjednički sustav), a zatim proglasila i neovisnost (31. 12. 1991) preuzimajući međunar. funkcije SSSR; već ranije neovisnost su proglasile i druge bivše sovjetske republike i istupile iz federacije. Iste godine većina ih se udružila u Zajednicu neovisnih država (ZND).