more

more, vodene mase na površini Zemlje, prosječno jednakih fiz. i kem. svojstava, koje su međusobno povezane. Svjetsko more pokriva 362,9 mil. km² ili 71,2% Zemljine površine. Dijeli se na Tihi, Atlantski i Indijski ocean te Sjeverno ledeno more i antarktičke vode. Između kontinenata su sredozemna mora, duž ruba kontinenata rubna mora, a nizom otoka odvojena od oceana su međuotočna mora. Morsko dno obuhvaća → kontinentski šelf (do 200 m dubine), kontinentalnu padinu (2500–3500 m) i dno dubokoga mora (do 6000 m) s dubokomorskim jarcima; prosječna je dubina svjetskoga mora 3795 m; najveća dubina 10 924 m (Marijanski jarak, Tihi ocean). M. zaprema volumen od 1370 mil. km³. Slanost mora (prosjek 35‰) manja je u polarnim, a veća u ekvatorijalnim morima. M. se zagrijava izravnim zračenjem Sunca; najtoplije je Crveno more. Temperatura morske vode opada od površine prema dnu (do 3000 m). Morski led nastaje smrzavanjem mora pri temp. od o. –2 °C; ledište ovisi o slanosti morske vode. Biljni svijet u moru sastoji se uglavnom od različitih vrsta nižih biljaka (algâ), a morska fauna od jednostaničnih praživotinja do različitih vrsta sisavaca. – M. ima veliku privrednu važnost za promet, ribarstvo, proizvodnju soli, slatke vode, nafte i zemnoga plina, nodula mangana i dr.