ekspresionizam

ekspresionizam (novolat.), umj. smjer koji se na poč. 20. st. pojavio najprije u slikarstvu, kao opozicija naturalizmu i institucionaliziranom impresionizmu, s tezom da umj. djelu nije svrha niti objektivno prikazivanje vanjskoga svijeta niti puko odražavanje osjetnih dojmova već direktni izraz (ekspresija) autorovih emocijskih reakcija na njegov doživljaj stvarnosti. Te se reakcije najčešće očituju u obliku osjećaja nelagode, tjeskobe i sličnih mučnih duševnih stanja izazvanih spoznajom o čovjekovoj potpunoj izgubljenosti i bespomoćnosti u suvremenome dehumaniziranome svijetu. – lik značajke: subjektivni, često intenzivni tretman boje, naglašene konture, iskrivljeni oblici, dramatični kontrasti; gl. predstavnici: slikari E. Munch, J. Ensor, E. Nolde, O. Kokoschka, G. Rouault, Ch. Soutine, kipari E. Barlach, A. Arhipenko; u Hrvatskoj: V. Gecan, M. Trepše, M. Uzelac, V. Varlaj, I. Job. – U književnosti se javio na poč. 20. st. kao lirska, moralna i misaona negacija stvarnosti na koju se odgovara oštrinom izraza: leksičkom i stilskom bujnošću, patetikom, vizionarstvom, dramatičnošću. Predstavnici: G. Trakl, E. Toller, J. Becher; u nas: A. B. Šimić, A. Cesarec, M. Krleža. – U glazbi se stilski nadovezuje na romantizam, a suprotan je impresionizmu. Gl. obilježja: odstupanje od ustaljenih pravila u melodijskoj, harmonijskoj, ritmičkoj i formalnoj građi skladbe; napuštaju se tonalne harmonije te se prelazi na atonalnost, prevladava atematičnost, a melodika se kreće isprekidano u velikim skokovima, mjera i ritam se oblikuju asimetrički (utjecaji jazza), a u izražaju se ide u ekstatičnost. Gl. predstavnici su pripadnici tzv. Bečke atonalne škole: A. Schönberg, A. Berg, A. Webern, ali i mnogi dr. skladatelji tijekom prve trećine 20. st. koji su prošli svoju ekspresionističku fazu; u skladatelja nakon II. svj. rata susreću se neoekspresionistička djela ili faze. – film dominantno njem. pravac (približno 1919–33) karakteriziran »vanjskim prikazivanjem čovjekova unutarnjega svijeta«; u depresivnoj atmosferi (artificijelna scenografija) odigravaju se tajanstvene, fantastične spletke čiji su junaci dvojnici, podvojene ličnosti, luđaci, čudovišta, vampiri i sl.