Dubrovnik

traži dalje ...

Dubrovnik, grad i luka na JI Hrvatske, u podnožju brda Srđ; 45 468 st. Sjedište županije i biskupije. Drž. arhiv s građom od 12. st., knjižnice franjevaca i dominikanaca s velikim brojem inkunabula i rukopisa, Pov. institut HAZU, Biol. zavod, Akvarij, Umj. galerija i više muzeja. Od kult.-pov. spomenika najvažniji su: grad. zidine iz 12–17. st. s tvrđavama (Minčeta, Revelin, Lovrijenac, Bokar), starohrv. crkvice sv. Luke, sv. Nikole, temelji kripte sv. Petra Velikoga iz 8–11. st., samostani Male braće s klaustrom iz 14. st. i dominikanaca iz 14–16. st., Knežev dvor iz 15. st. i pal. Sponza iz 1516–22., Velika i Mala česma Onofrija de la Cava, Orlandov stup iz 15. st., crkve sv. Spasa iz 1520–28. i sv. Vlaha iz 1706–15., katedrala iz 18. st. i crkva sv. Ignacija sa zgradom Dubrovačkoga kolegija iz 18. st., ljetnikovci Sorkočevića, Gundulića i dr. te palače u renesansnom stilu. Ind. ulja, tjestenine, likera, ribljih konzervi, boja i ugljeno-grafitnih proizvoda. Turizam. Zračna luka Čilipi. – pov Razvio se iz ribarskoga naselja na stijeni (Lausa, Rausa, Ragusium), u koje su na poč. 7. st. došli bjegunci iz Epidaura. Priznavao vlast Bizanta, Normana, Mlečana (od 1205), Hrvatske i Ugarske (od 1358; od tada je D. samostalna republika), Turske (od 1526. i od 1684. istodobno Austrije). Trgovao po Sredozemlju (ugovori s tal. i hrv. gradovima), Levantu i Balkanu (povlastice biz., srp., bug., bos. i tur. vladara); rijetko ratovao (sa srp. vladarima te feudalcima u zaleđu, 13–15. st.). Proširio područje, kupnjama ili primanjem na dar, od Lastova i Pelješca do Konavala. U kroatiziranome gradu vlast su postupno preuzimala vlastela (Veliko vijeće, Vijeće umoljenih, Malo vijeće, knez). Na podlozi jakoga pomorstva, trgovine i obrta razvila se bogata kultura (književnost, slikarstvo, graditeljstvo, znanost, 15–18. st.) i civilizacija (liječnička služba, karantena – Lazaret, ljekarništvo, soc. ustanove, vodovod, kanalizacija i dr., 14–15. st). Na vrhuncu procvata u 15. i 16. st. bio u dobrim odnosima s Turskom, Španjolskom i papom; uspješno suzbio sve mlet. prijetnje svome opstanku (16–18. st.). Nakon katastrofalnoga potresa 1667., uspio obnoviti gospodarstvo, napose pomorstvo. 1806. Francuzi su ga okupirali, a 1808. ukinuli Dubrovačku Republiku. Do 1918. pod austr. vlašću, a potom u kraljevini SHS. 1941–44. dio NDH, zatim Hrvatske u sastavu Jugoslavije. Za Domovinskoga rata oštećen u napadima Jugoslavenske narodne armije i srp. snaga.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Dubrovnik. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/8801>.