Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat, 1939–45., vojni sukob između faš. sila Osovine, odn. Trojnoga pakta (Njemačke, Italije, Japana i njima pridruženih: Madžarske, Rumunjske, Bugarske, Finske), te Saveznika (Velike Britanije, Francuske, SSSR-a, SAD i zemalja koje su im se pridružile). Međunar. odnosi nakon I. svj. r. zasnovani su na Versailleskom i drugim međunar. ugovorima koji su već sadržavali jezgru budućih sukoba. Suprotnosti među članicama pobjedničke Antante, antagonizam između zapadnih sila i SSSR-a, svj. ekon. kriza i krajnja popustljivost zapadnih sila prema Mussolinijevoj Italiji i Hitlerovoj Njemačkoj išli su na ruku faš. režimima. – Ubrzo po dolasku na vlast (1933) A. Hitler počinje kršiti versailleske odredbe te voditi politiku revanšizma i užurbanih priprema za rat. Akcije je usklađivao s Mussolinijevom Italijom i militarističkim Japanom (→ Japan; Italija; Njemačka). Izbijanje rata ubrzano je neuspjehom pregovora (u Moskvi) između zapadnih sila (Britanije i Francuske) i SSSR-a o načinu pružanja pomoći Poljskoj i o zaštiti baltičkih država, a odmah zatim i sklapanjem pakta između J. V. Staljina i A. Hitlera. II. svj. rat počeo je 1. 9. 1939. njem. napadom na Poljsku, na što su 3. 9. Velika Britanija i Francuska navijestile rat Njemačkoj. Poljska je skršena munjevitim ratom te je otpor polj. vojske prestao do 5. 10. Na temelju sporazuma Staljin–Hitler sovj. trupe zaposjele su I dijelove Poljske. Zbog sovj. teritorijalnih zahtjeva izbio je 30. 11. rat između SSSR-a i Finske (koja je mirom od 12. 3. 1940. morala odstupiti 40 000 km² i Vyborg). – 1940. Njemačka je (sve bez objave rata) 9. 4. okupirala Dansku, napala i 9. 6. okupirala Norvešku, u svibnju Nizozemsku (kapitulirala 14. 5) i Belgiju (zauzeta 28. 5); zaobišavši tako Maginotovu liniju, prisilila je do 22. 6. na kapitulaciju i Francusku, koju je već 10. 6. napala i Italija. – Zračnu bitku za Britaniju, kojom je htjela slomiti brit. otpor i pripremiti osvajanje Britanskoga otočja, Njemačka je izgubila u rujnu 1940. – Na I sovj. je vojska 15. 6. ušla u Estoniju, Letoniju i Litvu, koje su zatim uključene u SSSR. Od Rumunjske SSSR je oduzeo Besarabiju i S Bukovinu; pod pritiskom Nijemaca Rumunjska je predala Madžarskoj veći dio Transilvanije, a Bugarskoj J Dobrudžu. – Italija je 28. 10. napala Grčku, ali je doživjela neuspjeh. U Africi su tal. čete upale u Sudan, Keniju, Somaliju i Egipat. – 27. 9. 1940. Njemačka, Italija i Japan sklopili su u Berlinu Trojni pakt kojem su pristupile još vlade Madžarske, Rumunjske, Slovačke, Bugarske i, poslije, Jugoslavije. – 1941. Nakon tal. neuspjeha u Grčkoj i zbacivanja jugosl. vlade (26/27. 3), koja je također bila potpisnicom Trojnoga pakta, Nijemci su sa svojim saveznicima intervenirali na Balkanu: Jugoslaviju su u kratkom ratu u travnju slomili i podijelili, a ubrzo su porazili i Grčku. – Talijani su trpjeli neuspjehe i u Africi, gdje su u travnju izgubili Eritreju, a u svibnju Etiopiju. – 22. 6. Hitler je napao SSSR, a pridružile su mu se Rumunjska, Madžarska, Finska, Italija i Španjolska. Velika Britanija i SAD izjavile su spremnost pomoći SSSR-u (→ Atlantska povelja), koji je zatim stupio u savezničke odnose s njima, čime su položeni temelji antihitlerovske koalicije. Osovinske armije zauzele su u SSSR-u golema područja (baltičke zemlje što ih je godinu dana ranije SSSR okupirao, Bjelorusiju, gotovo čitavu Ukrajinu, Krim), ali ih je pred Moskvom zaustavila i odbacila Crvena armija. – Na Bliskom istoku Saveznici su osvojili Bagdad, a u srpnju Siriju. – Na Dalekom istoku Japan je 7. 12. napao am. bazu Pearl Harbor (Havaji), pa su mu 8. 12. SAD i Velika Britanija navijestile rat; Kina je 9. 12. stupila u rat na strani Saveznika, a 11. 12. Njemačka i Italija navijestile su rat SAD-u. – 1942. U početku god. Japanci su zauzeli Malaju, Singapore, Filipine i Burmu, te se iskrcali na Sumatru i Javu. Pomor. bitkama u Koraljnome moru i kod Midwaya u svibnju i lipnju am. mornarica zaustavila je jap. prodor. – 1. 1. u Washingtonu je potpisana deklaracija 26 država o protuosovinskom ratu do pobjede i o prihvaćanju načela Atlantske povelje. Na istočnom bojištu Nijemci su u ljetu prodrli duboko prema Staljingradu i S Kavkazu. Izdržavši u bitki za Staljingrad sovj. su trupe u studenom započele protunapad; ta je bitka bila jedna od prekretnica II. svj. rata. – Druga prekretnica bilo je am. iskrcavanje na Guadalcanalu (Solomonski otoci), nakon čega su Saveznici preuzeli strategijsku inicijativu u više pomor. bitaka. – I u S Africi Saveznici su preokrenuli situaciju. Osma brit. armija probila je njem.-tal. frontu kod El Alameina 3. 11. i potisnula neprijatelja prema Z; u Maroku su se 8. 11. iskrcale anglo-am. čete i opkolile osovinske snage u Africi. – 1943. Njem. vojska kapitulirala je 2. 2. kod Staljingrada i izgubila kursku bitku (5. 7 – 23. 8), jednu od najvećih u ratu, te je Crvena armija stekla strategijsku inicijativu i 6. 11. ponovno zauzela Kijev. – 12. 5. kapitulirale su osovinske snage u S Africi; 10. 7 – 17. 8. Saveznici su se iskrcali na Siciliju i u poč. rujna na J tal. kopna. To je dovelo do pada fašizma i svrgavanja Mussolinija (25. 7), primirja (3. 9), kapitulacije Italije (8. 9) i njezina stupanja u rat na strani Saveznika (13. 10). – Na području bivše Jugoslavije, u prvom redu Hrvatske i BiH, postignuti su u NOR-u veliki uspjesi, a zasjedanja AVNOJ-a 1942. i 1943. značila su polit. pobjedu nove, antifaš. vlasti. – Na sastanku šefova savezničkih vlada (W. Churchill, F. Roosevelt, J. Staljin) u Teheranu 28. 11 – 1. 12. odlučeno je da se u Europi otvori druga fronta. – Na Dalekom istoku am. snage su napredovale iskrcavši se na Gilbertovim otocima. – 1944. U tijeku god. sovj. armija uspjela je vratiti gotovo čitavo područje SSSR-a i započela operacije za oslobođenje okupiranih zemalja i uništenje hitlerovske Njemačke. Na Zapadu su Saveznici 4. 6. zauzeli Rim i 6. 6. otvorili drugu frontu iskrcavši se u Normandiji te, u kolovozu, na J Francuske (25. 8. oslobodili Pariz). U kolovozu je Crvena armija ušla u Rumunjsku, u rujnu u Bugarsku, u prosincu djelomično u Madžarsku; 19. 9. Finska je sklopila primirje sa SSSR-om; 11. 10. oslobođena je Atena, a jedinice NOVJ zajedno s jedinicama Crvene armije 20. 10. oslobodile su Beograd. Do rujna su oslobođene Francuska, Belgija, Luksemburg i dio Nizozemske. – Na Pacifiku su se am. snage iskrcale u siječnju na Marshallove otoke, u lipnju na Marijanske otoke i u listopadu na Filipine. – 1945. Šefovi savezničkih vlada odlučili su na konferenciji u Jalti (4–12. 2) o završnim operacijama za uništenje njem. i jap. oružane sile. – Na istočnoj fronti od Baltika do Drave i Srijema napredovale su sovj. trupe i zauzele Istočnu Prusku, ušle u Varšavu (17. 1), Budimpeštu (13. 2), dijelove Poljske i Madžarske te zauzele Beč (13. 4); na Labi su se 25. 4. sastale sa anglo-am. četama, koje su u travnju prodrle u Bavarsku, probile tal. frontu kod Bologne te doprle do Austrije i Soče. Slomivši posljednju obranu Nijemaca, Crvena je armija 2. 5. zauzela Berlin; 8. 5. Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju; 9. 5. u Prag je ušla Crvena armija. – Na Dalekom istoku am. vojska se 9. 1. iskrcala na Luzon, 19. 2. na Iwo Jimu, a 1. 4. na Okinawu u otočju Ryukyu; u svibnju je oslobođena Burma. Nakon kapitulacije Njemačke u rat protiv Japana ušao je 8. 8. SSSR napavši Mandžuriju i Sahalin. SAD su 6. 8. bacile atomsku bombu na Hirošimu, a 9. 8. na Nagasaki. Na to je Japan 14. 8. objavio svoju bezuvjetnu kapitulaciju, koja je formalno potpisana 2. 9., što je značilo i kraj II. svj. rata. – U ratu je sudjelovala 61 država sa 2,1 mlrd. stanovnika; razaranja i pustošenja procijenjena su na o. 278 mlrd. am. dolara; mobilizirano je bilo 110 mil. ljudi, od toga je poginulo 55–60 mil., a ranjeno 35 milijuna.