Čile

Čile, država na obali Tihoga oceana u Južnoj Americi; s otocima Isla de Pascua, Sala-y-Gómez, Juan Fernández i Desventuradas, obuhvaća 756 629 km², 15 116 435 st. Na I Ande (Aconcagua), na Z Primorsko gorje (Cordillera de la Costa), između njih tektonska udolina (Valle Longitudinal) duga o. 900 km. Na S je klima suha (pustinja Atacama), u Čileanskoj dolini suptropska (mediteranskoga tipa), u J dijelu vlažna oceanska. Najveće su rijeke Loa, Bíobío i Copiapó. U S dijelu stepe i pustinje, u sred. kserofitna vegetacija, u J zimzelene šume i pašnjaci, na sjevernim Andama travnjaci, grmlje i kakteje a u južnima listopadne i crnogorične šume. Stanovništvo: mestici (89,7%), Indijanci (10,1%) i Europljani, od kojih je znatan dio hrv. podrijetla. Više od 3/4 st. živi u gradovima. Najgušće naseljena Čileanska dolina. 70% zemlje pripada veleposjednicima. Sveuč. u Santiagu, Valparaísu, Concepciónu, Valdiviji, Antofagasti, La Sereni i Temucu. Službeni jezik španjolski. Gl. grad Santiago. Ratarstvo: pšenica, ječam, kukuruz, riža, krumpir, duhan i vinova loza; voćarstvo (jabuke i agrumi). Na šume otpada 11,4% teritorija. Stočarstvo: goveda, koze, svinje i ljame. Rudarstvo: čileanska salitra, bakar, nafta, zemni plin, zlato, srebro, sumpor, molibden, željezna ruda, ugljen, mangan, živa, cink. Najvažnija je tekst. ind. (vunena i pamučna), zatim ind. sintetičnih vlakana, kože, obuće, gume, cementa, duhana, kem. i prehr. proizvoda (meso, šećer, pivo). Crna i obojena metalurgija. Najveće luke: Valparaíso, San Antonio, Antofagasta, Iquique. Č. ima 17 zračnih luka, najveća je Los Cerrillos (Santiago). – pov U 15. st. indijanski su starosjedioci, Atacama Indijanci, potpali pod državu Inka. U 16. st. zemlju su osvojili španj. konkistadori (D. de Almagro i P. Valdivia) i priključili je Potkraljevstvu Peruu; od 1776. Č. je generalni kapetanat s vlastitim guvernerom, a 1797. odvojen je od Potkraljevstva Perua. U borbi za oslobođenje (1810–18), pod vodstvom B. O’Higginsa i uz pomoć arg. vojske, pod San Martinom poraženi su Španjolci i proglašena je neovisna republika na čelu s B. O’Higginsom (1818–23). Pobjedom nad Peruom i Bolivijom (1879–84) Č. je osvojio nalazišta salitre (vraćena Peruu 1929). 1945. Č. je objavio rat Njemačkoj i Japanu. Polit. stabilnost održala se do poč. 1970-ih, kada je državnim udarom (1973), pomaganim od SAD-a, srušen predsj. Salvador Allende Gossens (na vlasti od 1970; provodio je nacionalizaciju protivnu interesima stranih kompanija). Vlast je preuzela vojna hunta koju je predvodio general Augusto Pinochet Ugarte; za njegove vladavine (1973–90) proganjani su polit. protivnici te je ubijeno više tisuća ljudi. Demokratizacija od kraja 1980-ih omogućila je povratak civilne vlasti (izbori su 1989). God. 2000. za predsj. je izabran socijalistički kandidat Ricardo Lagos Escobar.