Cres

traži dalje ...

Cres, otok u kvarnerskoj otočnoj skupini; 405,8 km², 3184 st. Najviši vrh Gorice, 648 m. Na I obali zaljev Koromačna, na Z zaljevi Creska luka, Valun, Martinšćica i Ustrine. Uz obale Cresa otočići Zaglav, Zeča, Trstenik, Ćutin i Plavnik. C. nema površinskih tokova; u sr. dijelu Vransko jezero (5,75 km²) s dnom 74 m ispod morske razine. Iz jezera se opskrbljuju vodom naselja Cres i Mali Lošinj. U S dijelu otoka veći kompleksi šuma; u I dijelu otoka posebni ornitološki rezervat (bjeloglavi sup). Gl. naselje Cres. Poljodjelstvo (maslina, vinova loza, povrće), pomorstvo i ribarstvo. Ind. ribljih konzervi. Turizam. Oko Osora građev. kamen. Gl. cesta prolazi po sredini otoka od Porozine na S do Osora na J. – pov U ant. doba, zajedno s Lošinjem, nazivan Apsyrtides; za Rimljana dobio i naziv Crexa (Crexi). Potkraj 10. st. kraće vrijeme u vlasti hrv. vladara, zatim naizmjenično pod mlet. i hrv. upravom. 1018–1358. pod Venecijom, potom do 1409. pod hrv.-ug. kraljevima; zatim u vlasti Venecije do 1797. te Austrije do 1805., Francuske do 1813., ponovno Austrije do 1918. Rapalskim ugovorom 1920. pripao Italiji. Za II. svj. r. kraće vrijeme (1943) u partiz. rukama, potom ga okupirali Nijemci (1943–45); od travnja 1945. u sastavu Hrvatske.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Cres. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/6410>.