Cipiko

Cipiko, hrv. plemićka obitelj u Trogiru. Spominju se od 14. st. U 15. st. počinje uspon obitelji. Ističe se humanist i epigrafičar Petar (2. pol. 14. st. – 1440) i njegov sin Koriolan (1425–93), humanist i ratnik, koji je obnovio palaču Cipiko. Sudjelovao u mlet. pohodu na Levant (1470–74). Među njegovim sinovima bili su zadarski nadbiskup Ivan (?–1504), humanist, pjesnik i zadarski nadbiskup Ludovik (1456–1504) te soprakomit trogirske galije Jerolim. Pavao Antun dobio je 1512. dozvolu za gradnju kaštela, nazvanoga Novi. Ivan je bio zapovjednik voj. posade u Ulcinju 1553. U 16. st. spominju se soprakomiti Mihovil, braća Petar i Jerolim, Kristofor (?–1569?) te Ludovik, koji je 1571. zapovijedao trogirskom galijom u Lepantskoj bitki. Ludovikovi sinovi Pavao Antun i Ivan istaknuli su se u borbama s Turcima 70-ih i 80-ih god. 16. st. U 17. st. značajni su gradski fontikari Petar, Antun i Koriolan te Ludovik. U 18. st. djeluju pravnik Jerolim (1656–1732), vjerski pisac i propovjednik Antun (? – nakon 1756), povjerenici za zdravstvo u Kaštelima Andrija i Koriolan te splitski nadbiskup Lelije (1721–1807). Kao kapetani trogirskoga okruga spominju se Ivan i Antun. Marko je sudjelovao u Napoleonovu pohodu u Rusiju 1812. Antun Vickov i sinovi Antun i Vicko dobili su 1823. austrij. potvrdu plemstva. – Od 15. st. u Splitu se spominje ogranak obitelji (Alberti Cipici), od kojih je najznačajniji splitski arhiđakon Jerolim (2. pol. 15. st. – nakon 1524).