PROJEKTABECEDARIJTRAŽILICAKONTAKT

California (udomaćeno Kalifornija), sav. država u Z dijelu SAD, na obali Tihoga oceana; 411 047 km2; 35,1 mil. st. Gl. grad Sacramento, najveći Los Angeles. Sastoji se od planinskih lanaca (Coast Ranges, Cascade Range, Sierra Nevada), izduženih paralelno s obalom, i unutarnje nizine (Sacramento Valley, San Joaquin Valley). Na JI pustinja Mojave, na I tektonska depresija (–82 m) Death Valley (česti potresi). Uzgoj pamuka, voćarstvo (agrumi), povrtlarstvo; stočarstvo i ribarstvo. Ležišta nafte, zemnoga plina, bora. Zrakoplovna, automobilska, elektronska (kompjutori), strojna, petrokem., prehr., filmska (→ Hollywood) ind.; brodogradnja. U turizmu vodeća u SAD; nac. parkovi (Yosemite, Redwood, Lassen Volcanic, Sequoia, Kings Canyon, Channel Islands), skijaški centri (Squaw Valley), zabavni parkovi (Disneyland), ljetovališta (Santa Monica, Santa Barbara). Sveuč. središta (Berkeley, Palo Alto, San Francisco i dr.), centri za istraživanje svemira; u Silicijskoj dolini (Silicon Valley) proizvodnja visoke tehnologije i znanja. – pov Obale C. otkrili Španjolci u 16. st. Donju C. (danas u Meksiku) 1686–1767. naseljavali španj. isusovci, a potom dominikanci, dok su Gornju C. uglavnom kolonizirali franjevci (1769. otkrili zaljev San Francisco). 1821. i Donja i Gornja C. priznale su suverenitet Meksika. Nakon Am.-meks. rata 1846–48. SAD su dobile Gornju C., koja 1850. postaje am. sav. državom. »Zlatna groznica« zahvatila je zemlju sred. 19. st.