Budimpešta

Budimpešta (madž. Budapest), gl. grad Madžarske na sr. toku Dunava; 1 777 921 st. Nastao spajanjem Budima (Buda) na desnoj obali Dunava i Pešte na lijevoj. Kult. središte sa sveuč., akademijom znanosti, visokim školama, knjižnicama, muzejima. Mnogo monumentalnih zgrada (parlament, akademija znanosti, kralj. dvor, opera, palača pravde i dr.), crkava, mostova i spomenika. Najvažnije ind. središte Madžarske; ind. strojeva, motornih vozila, vagona, alatljika, turbina, lokomotiva, traktora; kem., elektrotehn., tekst., drvna i prehr. ind. Središte želj. i cestovne mreže; pristanište na Dunavu. Međunar. zračna luka. – pov Keltsko, pa rim. naselje (Aquincum, 1–4. st.) na mjestu Starog Budima; južno se razvila Pešta. Opustošen od Tatara (1241); novi Budim dao podići Bela IV; od 14. st. preuzima ulogu gl. grada. 1541–1686. pod Turcima. Od 18. st. sveuč. središte. 1848–49. i 1919. revoluc. žarište. 13. 2. 1945. zauzela ga Crvena armija. God. 1956. krvavo poprište oružanih sukoba madž. rodoljuba i sovj. vojske.