Estonija

traži dalje ...

Estonija, država u SI Europi; 45 227 km², 1 356 931 st. Gl. grad Tallinn. Veći gradovi: Tartu, Narva. E. leži na poluotoku između Riškoga i Finskoga zaljeva na I obali Baltičkoga mora. S dio je močvarna nizina, a J brežuljkast kraj (morene) s najvišim isponom 318 m. Najveći otoci Saaremaa, Hiiumaa, Muhu, Vormsi. Klima umjereno kontinentalna. Više od 1400 jezera (najveće Čudsko, estonski Peipsi) povezano je rijekama (Narva, Emajõgi). Oko 19% površine pokrivaju močvare i tresetišta. Stanovnici su Estonci (65,3%), Rusi (28,1%), Ukrajinci, Bjelorusi. Ratarstvo (žitarice, krmno bilje, krumpir), stočarstvo (goveda, ovce, svinje), ribarstvo. Bogata ležišta uljnih škriljevaca i fosforita. Kem., prehr., drvna, tekst. ind., tvornice strojeva, uređaja za dobivanje nafte; brodogradnja. Gl. pomorska i zračna luka Tallinn. – pov Od 13. st. pod Nijemcima i Dancima; od 16. st. u sklopu Švedske, a od 1721. pod Rusijom. Dobila 1917. autonomiju, 1918. okupirali je Nijemci. Od 1919. neovisna republika; od 1934. diktatorski režim K. Paetsa nastoji sklopiti obrambeni sporazum s Njemačkom. Paktom Hitler–Staljin 1939. u sovj. interesnoj sferi; u rujnu 1939. SSSR zahtijeva pomor. baze u E., a u lipnju 1940. okupira cijelu E., koju uključuje u SSSR kao Estonsku SSR; 1941–44. pod njem. okupacijom. Nakon II. svj. rata E. je sovjetska republika pod ruskom dominacijom. S raspadom Sovjetskoga Saveza 1991. ostvaruje neovisnost (ruska vojska se povukla 1994). God. 2004. postala je članica NATO-a i Europske unije.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Estonija. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/45166>.