Bolivija

Bolivija, država u unutrašnjosti Južne Amerike; 1 098 581 km², 8 274 330 st. Gl. grad Sucre, sjedište vlade La Paz; veći gradovi: Cochabamba, El Alto, Oruro, Santa Cruz. Pretežito u području Anda i na bolivijskom ravnjaku, dijelom u nizini Amazone. Klima u nizini tropska, u višim predjelima umjerena i hladna. Rijeke: Mamoré, Beni. Gl. jezero Titicaca (dijelom pripada Peruu). U Andama (do 1600 m) trop. biljke, na ravnjaku žitarice, u nizini prašuma. Stanovnici: Indijanci, mješanci, bijelci. Zemljoradnja (ječam, kava, manioka); stočarstvo (ovce, goveda, lame, alpake; farme vikunja i činčila). Druga u Južnoj Americi po bogatstvu šuma kaučukovca; gl. gospodarska grana rudarstvo; ležišta ruda kositra, bakra, srebra, zlatonosnih ruda, nafte. Proizvodnja kositra, rafinerija nafte (naftovod Sica-Arica), tekst. ind. Bolivijom prolazi Panamerička autocesta (2848 km). Gl. zračna luka La Paz. – pov Do 1538. zemlju Inka osvojili Španjolci (H. i G. Pizzaro), 1825. proglašena samostalnom republikom (S. Bolívar). U ratu s Čileom (1879–84) izgubila područje Antofagastu, a u ratu s Paragvajem (1932–35) veći dio područja Chaco. Dolaskom na vlast Nacionalno-revoluc. pokreta (MNR) 1952. predsj. postaje V. Paz Estenssoro; nacionalizirani su rudnici kositra, a agrarnom reformom (1953–64) vraćena je Indijancima zemlja oteta još u doba konkistadora. Nakon desničarskog voj. udara 1964. vlada voj. hunta. 1982. započinje proces demokratizacije. Paz Estenssoro 1985. treći put postaje predsjednik (na vlasti je do 1989). Početkom 2000-ih B. ostaje polit. nestabilna (oko 200 državnih udara od nezavisnosti), a znatan društveni utjecaj ima narkomafija.