bojila

bojila, org. tvari koje služe za bojenje tekstila, plastičnih masa, živežnih namirnica, lijekova itd.; svako b. mora u molekuli sadržavati tzv. kromofornu grupu koja je nosilac boje (npr. etilenska –C=C–, karbonilna –C=O, nitrozo-grupa –N=O, azo-grupa –N=N–) i tzv. auksokromnu (kiselu ili bazičnu) grupu (–OH, –NH₂, –SO₃H, –COOH) koja omogućuje da se b. veže uz podlogu. Prema karakteru auksokromne grupe b. se dijele na kisela, bazična, močilna, supstantivna, redukcijska, disperzijska, reakcijska; prema kromofornim grupama na azo-b., indigoidna, sumporna, antrakinonska i trifenil-metanska b. Većina b. proizvodi se sintetski od maloga broja spojeva koji se dobivaju iz katrana kamenoga ugljena (katranska ili anilinska b.); u svijetu je do danas proizvedeno nekoliko desetaka tisuća sintetskih b. od kojih o. 500 ima tehn. važnost.