bjelančevine

traži dalje ...

bjelančevine (proteini), složeni org. spojevi, biopolimeri, sastavljeni od oko 20 vrsta aminokiselina, međusobno povezanih peptidnom vezom (–CO · NH–) u duge lance na temelju genetske informacije; gl. građa protoplazme žive stanice; sadrže ugljik, vodik, kisik i dušik, a većina još sumpor i fosfor, neke pak i jod i željezo. Molekularne su im težine od nekoliko desetaka tisuća do više milijuna. Iz jednostavnih sastojaka sintetiziraju ih samo biljke, a životinje i čovjek uzimaju ih s hranom, razgrađuju do aminokiselina i ponovno sintetiziraju nove b. za svoje potrebe. Svoje funkcije b. obavljaju samo u prirodnom prostornom razmještaju svojih sastavnih dijelova, a narušavanje tog razmještaja (denaturacija) uzrokuje prestanak njihove biol. funkcije. B. dijelimo na jednostavne, koje hidrolizom daju samo aminokiseline (albumini, globulini, gluteini, prolamini, histoni, protamini) i složene (proteidi), koje hidrolizom daju i dr. tvari (kromoproteini, nukleoproteini, glikoproteini, lipoproteini, fosfoproteini). Enzimi, hormoni, protutijela, hemoglobin među najvažnijim su bjelančevinama.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

bjelančevine. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/44584>.