Bizant

traži dalje ...

Bizant, država formirana 330–395. u I dijelu Rimskoga Carstva. Jačanje carskog apsolutizma dosegnulo vrhunac za Justinijana I (527–565), koji je osvajanjima u S Africi, Italiji, Španjolskoj pokušao B. uspostaviti u granicama Velikoga Rimskog Carstva. Za njegovih nasljednika vjerski sukobi u zemlji, ratovi s Perzijancima, pobjede Arapa te nadiranje Avara i Slavena (626. pod Carigradom) oslabile su B., koji je sred. 7. st. ograničen uglavnom na Malu Aziju. 751. Langobardi osvajaju i Ravenski egzarhat. Od 8. st. jak ikonoborski pokret (→ ikonoklasti). 1018., pobijedivši cara Samuila, Vasilije II (963–1025) osvojio Bugarsku. U 11. st. biz. zemlje u Maloj Aziji osvojili su Seldžuci, a u J Italiji Normani. Od tada B. propada, što privremeno zaustavljaju vladari iz dinastije Komnena: Aleksije I (1081–1118) suzbija Normane, Pečenege, Kumane i Seldžuke, a Manuel I (1143–80) uspostavlja biz. vlast u Ugarskoj, Slavoniji, Hrvatskoj, Bosni i Dalmaciji. Križarski ratovi i vjerski sukob između istočne i zapadne crkve oslabili su B. te doveli do pada Carigrada 1204. i stvaranja → Latinskoga Carstva. Na području nekadanjeg B. osnovano je Nikejsko i Trapezuntsko Carstvo te Epirska despotovina, a sve je jači i pritisak Turaka. 1261., zauzećem Carigrada, Mihajlo VIII. Paleolog obnovio je Biz. Carstvo. Neprestane borbe u balkanskim državama, građ. ratovi u samom B. u 14. st. te uspjesi Turaka (bitka na Marici 1371) toliko su oslabili državu da je u novom naletu Turaka padom Carigrada (1453) srušeno i Carstvo. Ista je sudbina 1460. zadesila Morejsku despotovinu, a 1461. i Trapezuntsko Carstvo.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Bizant. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/44568>.