biljke

biljke, živi organizmi, većinom sadrže klorofil; sposobne da fotosintezom same stvaraju org. hranu (s iznimkom bakterija, gljiva i nekih viših b.). Na Zemlji živi oko 370 000 biljnih vrsta raznolika oblika, građe i veličine tijela, od mikroskopski sitnih jednostaničnih bakterija i algi do drveća visokog 150 m (australski eukalipt). U niže b. (steljnjače ili talofiti) svrstavaju se alge, gljive i lišaji; u više (stablašice ili kormofiti) mahovine, papratnjače, golosjemenjače, te najbrojnije (oko 230 000 vrsta) kritosjemenjače. Zbog golemih, mnogostranih koristi koje mu pruža biljni svijet, čovjek se odavno posvetio istraživanju i uzgoju b. primjenjujući ih u prehr., tehn., med. i dekorativne svrhe. Proučavanjem b. bavi se botanika, a s različitih aspekata i mnoge znanstvene discipline (anatomija, morfologija i fiziologija bilja, ekologija, geobotanika, fitocenologija, fitopaleontologija, fitopatologija, farmakognozija i dr.).