Biblija

traži dalje ...

Biblija (lat. biblia, od grč. mn.: knjige), zbirka tekstova koje žid. i kršć. vjera smatraju svetima, od Boga nadahnutima i gl. izvorom svoje vjere. Dijeli se na Stari zavjet i → Novi zavjet. Židovska B. okuplja tekstove na hebrejskom (s nekoliko odlomaka na aramejskom), od kojih najstariji potječu iz ← 11. st., a najmlađi iz ← 2. st. Kanon joj je utvrđen uglavnom u ← 5. st., a definitivno u ← 1. st. Tekst je utvrđen, što se konsonanata tiče, u prvim stoljećima kršć. ere (prije 500), a kritičku reviziju i utvrđivanje vokalizma dovršili su masoreti do poč. 10. st. Židovska B. dijeli se na 3 dijela: Torah (Zakon), Nebī’īm (Proroci) i Ketūbīm (Spisi). Prvi su kršćani židovskoj B. dodali vlastite nove tekstove: sve knjige Novoga zavjeta izvorno su pisane grčki između 50. i 150. Ubrzo je kršćanska B. prevedena na sirski (Pešito), koptski (2/3. st.), gotski (Ulfila), latinski (Vetus latina, pa zatim Vulgata), slavenski (Ćiril i Metodije). Na kršć. zapadu Vulgata se nametnula već u sr. vijeku. Dok su se protestanti vraćali izvornim hebr. i grč. tekstovima, Tridentski je koncil utvrdio Vulgatu (1546) kao službeni kat. tekst i utvrdio joj kanon. sin Sveto pismo..

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Biblija. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hol.lzmk.hr/clanak/44266>.