Zagreb

Zagreb, gl. grad Hrvatske; središte županije i nadbiskupije; 779 145 st. (sastoji se od 17 gradskih četvrti i čini posebnu administrativnu jedinicu Grad Zagreb). Leži uz Savu, u podnožju Medvednice. Najstariju jezgru čine zidine Gradeca (Grič; izgrađeni u 13. st.) i Kaptola (15–16. st.). Kult.-povijesni spomenici: u Gradecu (današnji Gornji grad), toranj Lotrščak, Kamenita vrata, Popov toranj sa zvjezdarnicom, got. crkva sv. Marka (14–15. st.), barokna crkva sv. Katarine (17. st.), palače Zrinskih i Oršić-Rauch; na Kaptolu, got. katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije (13–15. st.; obnovljena krajem 19. st.), Nadbiskupska palača (18. st.). Parkovi Zrinjevac, Tuškanac, Maksimir (sa zool. vrtom). Sveuč. (osn. 1669), HAZU (osn. 1866. kao JAZU), Matica Hrvatska, Pedagoška, Glazbena i Umjetnička akademija, galerije (Strossmayerova, Moderna, Galerija primitivne umjetnosti i dr.), Gliptoteka, kazališta (HNK, 1894–95., Komedija, Gavella, Kerempuh i dr.), Filharmonija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Knjižnica HAZU, muzeji (Arheološki, Povijesni, Etnografski, Tehnički, Prirodoslovni, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara), znanstveni instituti (Institut Ruđer Bošković, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Geofizički zavod i dr.). Strojogradnja, elektroind., proizvodnja medicinskih instrumenata, precizne mehanike, elektroda, tekst., kožarska, kem., farmaceutska, prehr., duhanska ind., proizvodnja papira, obuće, boja i lakova te grafička ind. Međunar. Zagrebački velesajam. Međunar. zračna luka Pleso. – pov Nalazi iz prapovijesti. U rim. doba naselje u selu Šćitarjevu (Andautonia). Nalazi iz ranoga sr. vijeka (Kruge). U pov. izvorima Z. se spominje 1094. prilikom osnutka biskupije. Na području današnjega Z. razvijala su se dva grada: oko katedrale biskupski i kaptolski Z. (današnji Kaptol), a oko županske utvrde slobodni kralj. grad Gradec (današnji Gornji grad), koji je dobio povlastice nakon provale Tatara 1242 (Zlatna bula Bele IV). Neprestani sukobi između Gradeca i Kaptola datiraju iz 13. st. Oba su grada stvarno spojena već u 16. st., iako je pravno ujedinjenje ostvareno tek carskim patentom 1850. Z. je već u 16. st. gl. središte kraljevstva, ali to postaje konačno tek u 18. st. U 17. st. postaje značajnim kult.-prosvj. središtem (isusovačka gimnazija, 1607; akademija, 1669). Stradao od požara (1645., 1674., 1706., 1731), kuge (1647., 1682) i potresa (1880). 1866. osnovana je JAZU (danas HAZU), 1874. moderno Sveučilište. Za II. svj. rata glavni grad NDH, ali i jedno od najvažnijih središta hrv. antifaš. pokreta. Nakon rata glavni je grad Hrvatske kao republike u jugosl. federaciji; ostaje vodeće hrv. kulturno i gospodarstveno središte. Broj stanovnika uvećan je sa 266 512 (1945) na 566 074 (1971). S hrvatskom nezavisnošću 1991. postaje državna prijestolnica. Potkraj Domovinskoga rata 1995. srpske su snage s više raketnih projektila gađale gradsko središte.