Vijetnam

Vijetnam, država u Indokini, JI Azija; 329 560 km², 76 327 900 st. Gl. grad Hanoi (Hà Nôi); veći gradovi: Ho-Ši-Min (Ho-Chi-Minh), Haiphong, Da Nang, Long Xuyen; u gradovima živi samo 20% st. V. se prostire u meridionalnom smjeru u duljini od o. 1750 km. Oplakuje ga Južnokin. more; veliki zaljevi: Tonkinški i Tajlandski. Najveći dio teritorija zauzima 1000 km dugo Tonkinško-anamsko gorje (Fan Si Pan, 3143 m). Na S je prostrana nizina rijeke Song Hong (Crvena rijeka), a na J dolina delte rijeke Mekong. Trop. monsunska klima (na S kontinentalna); temperatura: zimi 16–25 °C, ljeti 26–29 °C; oborine: 1500–3500 mm; česti tajfuni. Pučanstvo: Vijetnamci (87%), Kinezi (2%), Khmeri te pripadnici različitih az. naroda (Tai, Muong, Nung); službeni jezik vijetnamski. Ratarstvo: riža, čaj, slatki krumpir, šećerna trska, manioka, agrumi, ananas, banane, kokosova palma, pamuk. Šumarstvo; dobivanje kaučuka. Stočarstvo (svinje, bivoli); ribarstvo. Rudarstvo: ugljen, fosfati, zlato te kositrena, cinkova, željezna i molibdenova ruda. Prehr., tekst., kem., duhanska, drvna, kovinska, cementna ind.; kovinarstvo; umj. obrti. Gl. luke: Haiphong, Da Nang, Ho-Ši-Min. Međunar. zračne luke: Hanoi (Gia Lam, Thu Do), Ho-Ši-Min. – pov Područje V. nastanjeno je od paleolitika. U ← 2. st. osnovana država Au Lac, koju je podjarmila kin. dinastija Han. God. 939. ustankom Ngo Quyena V. je stekao ograničenu drž. neovisnost; u 10. st. samostalno kraljevstvo. Za druge dinastije Le (1428–1789) proširio se na J (teritorij država Čampa i Kambodža); u nj dolaze niz., port. i franc. misionari. Od druge pol. 19. st. na to područje prodiru Francuzi i osvajaju ga; 1888. V. i Kambodža ujedinjeni su u franc. koloniju Francusku Indokinu, kojoj je 1893. priključen i Laos. Za II. svj. r. franc. vlasti u V. podržavaju vladu u Vichyju; dopuštaju ulazak jap. trupama u Vijetnam. 1941. osn. je Viet-minh koji vodi borbu protiv Francuza i Japanaca; nakon pobjede 2. 9. 1945. proglašena je Demokratska Republika Vijetnam; predsj. republike bio je Ho-Ši-Min. Pokušaj Francuza da vrate kolonijalno stanje uzrokom je rata između franc. vojske i snaga Viet-minha, koji traje od prosinca 1946. do srpnja 1954. Nakon francuskoga poraza kraj Dien Bien Phua, na Ženevskoj konferenciji 21. 7. 1954. V. je podijeljen na dvije države: Demokratsku Republiku V. (Sjeverni V.) pod Ho-Ši-Minovim vodstvom i Republiku V. (Južni V.) pod vodstvom generala Ngo Din Diema (koji je 1955. svrgnuo cara Bao Daja i proglasio se predsj. republike). U Sjevernom V. uspostavljen je socijalist. (jednostranački) režim s vlašću Vijetnamske partije rada. Južni je pak V. došao pod am. gospodarski i voj. utjecaj. Od 1957. do 1958. Fronta nac. oslobođenja Južnoga V. (Vijetkong) vodi oružanu borbu za ujedinjenje sa Sjevernim V., a to dovodi do građ. rata. 1964. započinje voj. intervencija SAD: bombardiranje Sjevernoga V., miniranje luka i slanje vojnih snaga (1968. više od 500 000 am. vojnika). Sjeverni je V. od početka opskrbljivao Vijetkong oružjem i materijalom a poslije i vojskom. U SAD i u svijetu raste otpor protiv rata u V. te 1968. počinju u Parizu pregovori o miru. Od 1969. am. se trupe postupno povlače; 27. 1. 1973. poslije dugotrajnih pregovora (H. Kissinger – Le Duc Tho) sklopljeno je primirje; SAD su u ožujku 1973. povukle najveći dio voj. snaga, ali su i dalje vojno pomagale Južni V. Primirje je trajalo kratko, a rat se ponovno razbuktao; u zajedničkoj ofenzivi sjevernovijetnamske snage i vojska Vijetkonga 30. 4. 1975. osvojile su Sajgon, čime je rat završio. 1976. Privremena revoluc. vlada Južnoga V. i vlada DR V. objavile su ujedinjenje (2. 7. 1976); nova država nosi ime Socijalistička Republika Vijetnam. Socijalist. režim sjevernoga V. samo je proširen na J dio. 1978. V. se čvrsto veže uz SSSR, postaje članom SEV; 1978. povećava utjecaj nad Laosom i poduzima voj. invaziju na Kambodžu; 1979. izbija pogranični sukob s Kinom, nekadanjim saveznikom; poč. 1980-ih pogoršani su odnosi s Tajlandom. Povremeni pogranični sukobi s Kinom ponovno potkraj 1980-ih. God. 1989. vijetnamske snage povlače se iz Kampućije (Kambodže). U 1990-im V. poboljšava odnose s Tajlandom i postaje član ASEAN-a (1995). S Kinom rješava pojedina sporna granična pitanja (2000), a s Rusijom uspostavlja sigurnosnu i dr. suradnju (2001). S više regionalnih zemalja u sporu je oko razgraničenja u Južnokineskom moru. Komunistički režim održan je i poč. 2000-ih; od 1997. predsjednik je Tran Duc Luong, a premijer Phan Van Khai.