Venezuela

Venezuela, država u Južnoj Americi uz Karipsko more; 912 050 km², 23 054 210 st. Gl. i najveći grad Caracas; veliki gradovi Maracaibo, Valencia, Barquisimeto, Maracay, Ciudad Guayana. Između obalne ravnice s Karipskim gorjem i ograncima Kolumbijskih Anda (Sierra Perijá; Cordillera de Mérida, 5007 m) i staroga Gvajanskoga visočja na JI (Roraima, 2810 m) pruža se prostrana zavala rijeke Orinoco. Klima je tropska, donja granica trajnoga snijega 4500–4700 m. Gusta riječna mreža; gl. vodeni tok Orinoco. Rijeka Casiquiare spaja bifurkacijom porječja Orinoka i Amazone. Jezero Maracaibo (13 300 km) povezano je s Venezuelskim zaljevom. U biljnom pokrovu prevladava savanska vegetacija – llanos (središnja nizina) i vlažna tropska šuma (padine Gvajanskoga visočja i Cordillere de Mérida). Pučanstvo: mješanci (69%), bijelci (20%), crnci (9%), Indijanci (2%). Oko 85% st. živi u gradovima. Službeni jezik španjolski. Sveuč. u Caracasu, Méridi, Maracaibu i dr. Poljodjelstvo: kava, kakaovac, kukuruz, šećerna trska, banane, pamuk, duhan, sisal. Šume obiluju vrijednim drvom. Stočarstvo u llan(os)ima: goveda, svinje, koze. Morsko ribarstvo. U gospodarstvu Venezuele bitna je nafta, otkrivena 1882.; veća eksploatacija započela 1930. Proizvodnjom nafte (o. 153 mil. t 2003) među vodećim je svj. proizvođačima i izvoznicima. Gl. ležišta oko jezera Maracaibo i na SI; mreža naftovoda (o. 6850 km). Znatna ležišta zemnoga plina i željezne rude; ugljenokopi, zlatonosna ruda, fosfati, dijamanti. Ubrzana industrijalizacija. Jaka petrokem. industrija; kovinarstvo, građev., tekst. (pamučne i sintetične tkanine), prehr., drvna i kem. ind. Gl. luke: Maracaibo, La Guaira, Puerto Cabello. Oko 7000 km unutrašnjih vodenih puteva (uglavnom Orinoco s pritocima Apureom i Araucom). Međunar. zrakoplovne luke: Maracaibo, Maiquetía, Barcelona i Maturín. – pov V. je otkrio Kolumbo 1498; od 1777. španj. generalni kapetanat. 1810. F. Miranda i S. Bolívar započeli su rat za neovisnost te je u Caracasu 1811. proglašena Prva, a 1813–14. i Druga Republika. 1821–30. V. je u sastavu Velike Kolumbije, zatim samostalna pod J. A. Páezom. U 19–20. st. česte su promjene diktatorskih režima. Za J. V. Gómeza (1908–35) započinje iskorištavanje nafte i uvoz am. kapitala. Nakon razdoblja voj. diktatura, nakon 1959. uspostavljen je demokr. sustav, a vojska potisnuta s polit. scene. Do sredine 1990-ih na vlasti je uglavnom bila socijaldemokratska Stranka demokratske akcije; Kršćansko-socijalna stranka bila je vladajuća 1969–74. i 1979–84 (gradska gerila prestaje 1969. s legalizacijom Komunističke stranke). Od 1999. predsjednik je H. F. Chávez; predvodi populistički Pokret za petu republiku. Poč. 2000-ih nestabilnost izazivaju česti opozicijski prosvjedi protiv Chávezove vladavine (2002. vojska je nakratko bila preuzela vlast). Odnosi s Gvajanom i Kolumbijom ostali su opterećeni sporom oko granica.